Petak, 24 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Posljednji je preminuo Zdravko Tolimir, u 68. godini života, dok je čekao da bude prebačen na izdržavanje doživotne zatvorske kazne za genocid počinjen u Srebrenici.

Prema podacima Haškog tribunala, prosjek godina sadašnjih pritvorenika je 63, što je dvostruko više od prosjeka u drugim zatvorima.

Sadašnji pritvorenici u Haagu – među kojima su Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), i Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske – uglavnom boluju od kardiovaskularnih oboljenja, problema s kostima, povišenog holesterola.

Prema dostupnim informacijama, Mladić je do sada imao dva moždana udara. Većina žrtava izražava bojazan da neće živi dočekati pravosnažnu presudu za genocid i zločine počinjene u BiH.

S druge strane, Karadžić je javno na suđenju zatražio da se ispita na koji način uslovi pritvora u Scheveningenu utiču na zdravlje zatvorenika, napomenuvši da je od 2008. godine 11 zatvorenika oboljelo od malignih oboljenja.

“Holandski pritvorski sistem nije za krhke ljude u trećem dobu”, kazao je tada Karadžić.

U Scheveningenu ističu da pritvorenici imaju neophodnu zdravstvenu zaštitu.

Osim Tolimira, u pritvorskoj jedinici je preminuo Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije koji je bio optužen za genocid i ratne zločine, kao i Milan Kovačević, bivši član Kriznog štaba općine Prijedor kojem su također na teret bili stavljeni zločini počinjeni na tom području.

Slavko Dokmanović, nekadašnji predsjednik općine Vukovar, također je preminuo u pritvorskoj jedinici, a na teret su mu bili stavljeni zločini počinjeni u tom gradu.

Tokom suđenja za zločine u proteklom ratu ili čekajući upućivanje na izdržavanje kazne, neki optuženici su bili pušteni na privremenu slobodu, gdje ih je zadesila smrt. Među njima je Drago Nikolić, koji je bio osuđen na 35 godina zatvora za genocid u Srebrenici.

Također, na privremenoj slobodi je preminuo Milan Gvero, bivši član Glavnog štaba VRS-a koji je nepravosnažnom presudom bio osuđen na pet godina zatvora.

Momir Talić umro je na privremenoj slobodi prije kraja suđenja za zločine u Krajini.

Na privremenoj slobodi je umro i Rasim Delić, bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH (ABiH) kojem je Sudsko vijeće potvrdilo kaznu od tri godine za zločin u Zavidovićima.

Mehmed Alagić, komandant Trećeg odnosno Sedmog korpusa Armije BiH (ABiH), umro je prije kraja suđenja za zločin u centralnoj Bosni.

Na privremenoj slobodi je umro i Đorđe Đukić, član Glavnog štaba VRS-a, kojem je na teret bio stavljen zločin u Sarajevu.

Dvojica osuđenika za ratne zločine iz Haškog tribunala preminula su tokom izdržavanja kazne. Riječ je o Miletu Mrkšiću, osuđenom na 20 godina zatvora zbog zločina u Vukovaru, i Milanu Babiću, kome je izrečeno 13 godina zatvora za zločine na području Republike Srpske Krajine. Mrkšić je izdržavao kaznu u Portugalu, a Babić u Velikoj Britaniji.

Devet optuženih za ratne zločine u BiH i regiji preminulo je ili ubijeno prije izručenja Haškom tribunalu, a među njima i Željko Ražnatović zvani Arkan.

Najčitanije
Saznajte više
Markiranje goriva u BiH uz američko partnerstvo: Suzbijanje crnog tržišta o kojem institucije ne znaju ništa
Markiranje goriva u BiH narednih pet godina provodit će bosansko-američki konzorcij, u procesu po uzoru na Srbiju, gdje je uvođenje markiranja pomogao ruski “Gazprom”. Dok resorno ministarstvo proceduru pravda suzbijanjem crnog tržišta, čiji obim im nije poznat, stručnjaci upozoravaju na opasnosti i troškove, a EU potvrđuje da takva obaveza ne postoji u njenoj legislativi.
Ruski predugi pozdrav: Šta stoji iza razvlačenja prodaje srbijanskog NIS-a?
Pregovori o prodaji većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) traju već mjesecima, podgrijavajući navode da Moskva samo kupuje vrijeme i da zapravo nema namjeru odreći se jednog od svojih najvažnijih instrumenata utjecaja u regionu, čija prodaja će bitno izmijeniti kontrolu nad tržištem goriva u BiH.
Tri decenije poslije rata stotine žrtava ukopane pod NN oznakom
Kupovina bijeljinske vojne fabrike i Vučićeva veza
Može li MUP RS zabraniti prikazivanje filma “Đeneral”?
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi