Nedjelja, 7 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Bio je to opušten, profesionalni razgovor. Mislim da se na video-snimku vrlo dobro vidi da svjedok nije bio uplašen, već da je slobodno govorio sve što je izrekao. Ne bih rekao da je bio pod bilo kakvim pritiskom”, objasnio je Zurcher, nekadašnji istražilac Tužilaštva BiH.

On je potvrdio da je u novembru 2010. godine uzeo iskaz od svjedoka Tužilaštva BiH kojem je na suđenju Ostoji Stanišiću i Marku Miloševiću dodijeljen pseudonim SM-102.

Precizirao je da je izjava uzeta u prostorijama Tužilaštva BiH, da se snimala u video i audio formatu, kao i da su osim njega prilikom ispitivanja bile prisutne još tri osobe.

Svjedoka SM-102 Zurcher je ocijenio veoma bitnim za istragu ubistava u Petkovcima, jer je “direktno povezao događaj sa konkretnim osobama nakon pokazivanja foto-dokumentacije”.

“On je bio toliko konkretan da ja niti jednom prije nisam imao takvog svjedoka. Kod mog ispitivanja bilo je bitno da se identificiraju ljudi koje je on odvezao na obalu kod brane. Nakon pokazanih fotografija, on je prepoznao dvoje ljudi”, kazao je Zurcher.

Ostoji Stanišiću i Marku Miloševiću se sudi za ubistva oko 1.000 Srebreničana počinjena sredinom jula 1995. godine na brani kod Petkovaca.

Prethodno su, navodi se u optužnici, zarobljeni Srebreničani čuvani u novoj školi u Petkovcima.

Prema optužnici, Stanišić je bio komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a Milošević njegov zamjenik.

SM-102 je u ovom predmetu svjedočio u aprilu 2014. godine, kada je promijenio svjedočenje iz istrage, uz obrazloženje da mu je tokom uzimanja iskaza prijećeno, kao i da je zastrašivan.

Tokom unakrsnog ispitivanja Zurcher je naglasio da se sa svjedokom SM-102 prije saslušanja u Tužilaštvu BiH nikad nije sreo niti stupio s njim u direktni kontakt.

“Lično ne poznajem vaš jezik da bi sa bilo kim stupio u direktan kontakt. Istina je da sam uvijek sa sobom imao prevodioca, ali sa ovim svjedokom nisam imao kontakt prije saslušanja u Tužilaštvu”, objasnio je Zurcher.

Miloš Perić, branilac optuženog Stanišića, objasnio je Zurcheru da su svjedoci u drugim predmetima za Srebrenicu na suđenju tvrdili da ih je tokom uzimanja iskaza “mučio” i insistirao na određenim odgovorima, na šta je Zurcher rekao da postoje profesionalni standardi prilikom ispitivanja, kojih se uvijek držao.

“Ne znam šta znači ‘mučio’, ali ono što mogu da kažem jeste da je bilo mnogo svjedoka koje sam ispitivao a koji nisu govorili istinu. Ne sjećam se da je kod SM-102 prilikom ispitivanja bilo šta neobično, ali ja ću ga uvijek pamtiti jer je dao vrlo konkretne informacije, imena, i mislim da je govorio istinu”, kazao je Zurcher.

Odbrane Stanišića i Miloševića su na kraju ročišta uložile prigovor o kredibilnosti svjedoka Zurchera.

Naredno suđenje je 27. januara, kada će Tužilaštvo nastaviti sa izvođenjem dodatnih svjedoka.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura