Četvrtak, 18 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Simatović i Stanišić u pritvoru u Scheveningenu bili su od 15. decembra, kada je Apelaciono vijeće Haškog tribunala poništilo prvostepenu presudu kojom su oni bili oslobođeni i naložilo da im se ponovo sudi.

U petak, 18. decembra, Stanišić i Simatović izjavili su da se ne osećaju krivim za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, nakon čega je Mehanizam za međunarodne tribunale donio odluku da ih pusti na privremenu slobodu do početka ponovnog suđenja.

Optužnica tereti Stanišića i Simatovića za progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila u Hrvatskoj i BiH.

Kao jedan od razloga za privremeno oslobađanje, Stanišićeva Odbrana navela je i njegovo zdravstveno stanje, koje je opisala kao “loše ali stabilno”, uz napomenu da je neophodan nastavak liječenja u Beogradu.

Stanišića i Simatovića su vlasti Srbije uhapsile 2003. godine.

U maju 2013. oni su prvostepenom presudom oslobođeni krivice, ali je ova presuda ukinuta odlukom Apelacionog vijeća i naloženo je održavanje novog suđenja pred Mehanizmom za međunarodne tribunale u Haagu.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijena disciplinska tužba protiv zamjenice glavnog tužioca Tužilaštva u Bijeljini
Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća preinačila je raniju odluku i odbila disciplinsku tužbu protiv Sabine Husejnagić, zamjenice glavnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, zbog nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti.
Evropski put BiH blokiran političkim sukobima i izostankom reformi
Evropski parlament je u svom izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu upozorio na političke blokade, slabljenje državnih institucija i kašnjenje ključnih reformi, potvrđujući niz problema na koje godinama ukazuje civilno društvo.