Bivši bezbjednjaci Srbije gase svjetlo u Tribunalu
Vraćanje na početak suđenja bivšim čelnim ljudima Državne bezbjednosti Srbije predstavlja iznenađenje u pravnim krugovima, posebno zbog zauzimanja drugačijih stavova u odnosu na ranije odluke sudija u Tribunalu.
This post is also available in: English
Suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću za zločine počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u BiH i Hrvatskoj, po svemu sudeći, biće posljednje pred Tribunalom u Haagu, odnosno njegovim nasljednikom Rezidualnim mehanizmom.
Dvije i po godine nakon oslobađanja Stanišića i Simatovića, Apelaciono vijeće Haškog tribunala odlučilo je da, po prvi put u istoriji ovog suda, u potpunosti obnovi jedno suđenje.
Pravnici ukazuju da su izneseni stavovi Apelacionog vijeća unijeli konfuziju u odnosu na neke ranije odluke.
“Ova i ovakva presuda samo je jedan od dokaza u nizu nedosljednosti u radu Haškog tribunala. Različita vijeća zauzimaju različite stavove i sve nas koji radimo u tim predmetima dovode u situaciju da više ne znamo kakva je praksa Tribunala”, kaže Miodrag Stojanović, advokat s dugogodišnjim haškim iskustvom.
On zapaža da su se vijeća unutar sebe podijelila.
“Jednostavno, kako se bliži kraju mandat Tribunala, ušli smo u sve veću konfuziju u pogledu politike koja podrazumijeva i udruženi zločinački poduhvat, i namjera optuženih i komandne odgovornosti. Otvorio se praktično niz vrlo složenih pravnih pitanja o kojima treba da dobijemo stav Apelacionog vijeća, a mi ga nemamo”, ističe Stojanović.
Ivan Jovanović, nekadašnji pravnik u OSCE-u, smatra da se najnovija presuda nadovezuje na neke posljednje presude Tribunala, ali da odstupa od ranijih stavova apelacionih vijeća.
“Međutim, to sada otvara mnogo bitnije pitanje. Imamo situaciju da različita žalbena vijeća, odnosno žalbena vijeća u kojima sjede različite sudije, jednostavno donose različite pravne odluke i primjenjuju različite pravne standarde po istim ili sličnim činjeničnim pitanjima”, navodi Jovanović.
Prema njegovim riječima, to dovodi do nejednakosti okrivljenih.
“Tako možemo reći da je Perišić bio sretan što mu je sudilo vijeće u jednom sastavu, a Stanišić i Simatović nisu imali sreće što im je sudilo vijeće u drugom sastavu”, ilustruje Jovanović.
On dodaje da nije neuobičajeno da sudije imaju različite stavove, ali da se uglavnom na višoj instanci praksa ujednačava.
U prvostepenom postupku protiv Stanišića i Simatovića saslušana su 133 svjedoka. Dokazni postupak je trajao više od četiri godine. Prema odluci Apelacionog vijeća, svi svjedoci će biti ponovo saslušani.
“Postupak počinje iznova, neki od svjedoka su umrli, pojaviće se neki novi… Ako se tome pridoda činjenica da je Jovica Stanišić ozbiljno bolestan i da ima odluka Sudskog vijeća na osnovu ljekarskog konzilijuma da on ne može sjediti duže od dva sata dnevno, to znači sljedeće tri godine u prvom stepenu”, smatra Stojanović.
S obzirom da će ovo biti prvostepeni postupak, dvojica optuženih će ponovo imati pravo na žalbu.
“Ja sam mislio da će naš predmet ugasiti svjetlo u Tribunalu”, kaže Stojanović, koji u Haagu zastupa Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, kome se sudi za zločine u BiH.
Predsjednik Rezidualnog mehanizma Theodor Meron već je imenovao tročlano vijeće koje će suditi Stanišiću i Simatoviću po optužnici što ih tereti za zločine jedinica iz Srbije počinjene u više gradova u BiH i Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1995. godine.
