Ponedjeljak, 31 marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Odgovarajući na pitanja Tužilaštva BiH, Mehmed Musić, koji je od decembra 1992. godine bio član Opštinske komisije za razmjenu, ispričao je kako su porodice nestalih Bošnjaka tražile od opštinskih vlasti da saznaju šta je sa njihovim članovima porodica.

Budući da nisu dobivali nikakve informacije o nestalima, kako je svjedok pojasnio, porodice su se protivile da zatvorenici srpske nacionalnosti budu razmijenjeni. On je naveo da su opštinske vlasti tražile od Državnog predsjedništva da riješe pitanje nestalih Hadžićana, ali da ni oni ništa nisu mogli da urade.

Na pitanje Tužilaštva da li je i Mustafa Đelilović bio za to da se zatvorenici ne puste, svjedok je odgovorio da nije.

“Gospodin Mustafa je, po mom mišljenju, radio sve po zakonu. A porodice nestalih su tražile da zatvorenici ne idu ni za Sarajevo ni za Zenicu, dok se ne sazna sudbina njihovih članova porodica”, rekao je Musić, dodavši da su porodice organizovale i proteste.

Ðelilović je, zajedno sa Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Nezirom Kazićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom optužen za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju, te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine opštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, dok su ostali bili pripadnici vojne i policijske vlasti, te upravnici u logorima. Kalember je bio stražar u “Silosu”.

Musić je rekao kako su se na početku dešavale privatne razmjene, ali da je to kasnije zaustavljeno.

“Neki su htjeli da od toga prave biznis. Ali kad su Armija i MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) to uzeli, nije toga bilo”, kazao je on.

Svjedok je potvrdio da je, nakon što je postao član Komisije, učestvovao u razgovorima o razmjeni oko 200 zarobljenih Srba.

Odgovarajući na pitanja Đelilovićeve Odbrane da li mu je poznato da je i Predsjedništvo BiH izuzelo Tarčin iz pregovora o puštanju zarobljenika, svjedok je rekao da jeste, te da “to potvrđuje da se nije moglo učiniti ništa”.

On je kazao da je Bećir Hujić korektno radio svoj posao, te da on, kao upravnik, nije mogao odlučiti ko će ići na razmjenu. Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika u “Silosu”.

Zbog proteka više od 30 dana od posljednjeg ročišta, suđenje je danas formalno počelo iznova.

Nastavak je zakazan za 27. august.

Najčitanije
Saznajte više
Novinarka Detektora dobitnica evropske nagrade za najbolje sjećanje kroz umjetnost
Svjedočanstvo srebreničke majke Emine Hajdarević o sinu kojeg je izgubila tokom genocida u Srebrenici, a koje je zabilježila autorica Lamija Grebo, novinarka Detektora, nagrađeno je prvom nagradom online izložbe “Sjećanje kroz umjetnost“.
Izložba “Djeca rata, ljudi mira“ Milomira Kovačevića Strašnog za rođendan Muzeja ratnog djetinjstva
Povodom osmog rođendana rada na očuvanju sjećanja osoba čije djetinjstvo je obilježio rat, Muzej ratnog djetinjstva je u saradnji sa bosanskohercegovačkim fotografom Milomirom Kovačevićem Strašnim organizovao izložbu “Djeca rata, ljudi mira“ koja prikazuje fotografije djece u ratnom Sarajevu i njih danas.
Otkriveno spomen-obilježje ubijenoj djeci na Dobrinji
Christian Schmidt posjetio Potočare uprkos prijetnjama i zabranama Dodika