Subota, 11 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Odgovarajući na pitanja Tužilaštva BiH, Mehmed Musić, koji je od decembra 1992. godine bio član Opštinske komisije za razmjenu, ispričao je kako su porodice nestalih Bošnjaka tražile od opštinskih vlasti da saznaju šta je sa njihovim članovima porodica.

Budući da nisu dobivali nikakve informacije o nestalima, kako je svjedok pojasnio, porodice su se protivile da zatvorenici srpske nacionalnosti budu razmijenjeni. On je naveo da su opštinske vlasti tražile od Državnog predsjedništva da riješe pitanje nestalih Hadžićana, ali da ni oni ništa nisu mogli da urade.

Na pitanje Tužilaštva da li je i Mustafa Đelilović bio za to da se zatvorenici ne puste, svjedok je odgovorio da nije.

“Gospodin Mustafa je, po mom mišljenju, radio sve po zakonu. A porodice nestalih su tražile da zatvorenici ne idu ni za Sarajevo ni za Zenicu, dok se ne sazna sudbina njihovih članova porodica”, rekao je Musić, dodavši da su porodice organizovale i proteste.

Ðelilović je, zajedno sa Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Nezirom Kazićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom optužen za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju, te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine opštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, dok su ostali bili pripadnici vojne i policijske vlasti, te upravnici u logorima. Kalember je bio stražar u “Silosu”.

Musić je rekao kako su se na početku dešavale privatne razmjene, ali da je to kasnije zaustavljeno.

“Neki su htjeli da od toga prave biznis. Ali kad su Armija i MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) to uzeli, nije toga bilo”, kazao je on.

Svjedok je potvrdio da je, nakon što je postao član Komisije, učestvovao u razgovorima o razmjeni oko 200 zarobljenih Srba.

Odgovarajući na pitanja Đelilovićeve Odbrane da li mu je poznato da je i Predsjedništvo BiH izuzelo Tarčin iz pregovora o puštanju zarobljenika, svjedok je rekao da jeste, te da “to potvrđuje da se nije moglo učiniti ništa”.

On je kazao da je Bećir Hujić korektno radio svoj posao, te da on, kao upravnik, nije mogao odlučiti ko će ići na razmjenu. Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika u “Silosu”.

Zbog proteka više od 30 dana od posljednjeg ročišta, suđenje je danas formalno počelo iznova.

Nastavak je zakazan za 27. august.

Najčitanije
Saznajte više
Komemoracija u Memorijalnom centru Srebrenica. Foto: Detektor
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ukopani posmrtni ostaci deset žrtava
Komemoracijom u Memorijalnom centru Srebrenica sa koje je proučeno da se trajni mir može graditi samo na istini, pravdi i poštivanju sudskih utvrđenih činjenica, obilježena je 31. godišnjica genocida, dok su u mezarje Potočari ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.
Priča 12-godišnjaka o Srebrenici inspirisana tragedijom i bolom njegovih roditelja
“Danas u Potočarima stoji jedan nišan, manji od ostalih. Na njemu piše Fatima Muhić. Pod njim ne leži samo dijete, pod njim leži cijela jedna porodica koja je u njoj trebala nastaviti živjeti...“ - citat je iz priče o genocidu u Srebrenici koju je napisao 12-godišnji Ajnur Ibrahimović, učenik sedmog razreda Osnovne škole “Centar“ iz Tuzle.
Obilježavanje godišnjice zločina u Biljanima kod Ključa