Članak

Advokati plaćaju odbranu optuženih

28. Jula 2015.00:00
Advokati koji zastupaju optužene za ratne zločine pred kantonalnim i okružnim sudovima naplatu troškova čekaju po nekoliko godina. Do tada, odbranu finansiraju svojim novcem.

This post is also available in: English (English)

Radivoje Lazarević odlučio je da zastupa optužene pred kantonalnim i okružnim sudovima svjestan da će godinama sam finansirati odbranu. Nakon završetka sudskog postupka čeka da naplati ono što je potrošio.

“Kada branilac počne zastupati u predmetu, mora biti svjestan i prihvatiti činjenicu da mora finansirati svoj rad do okončanja postupka, kako bi bio u situaciji da vrednuje svoj rad barem papirološki. Nakon toga čeka još dvije godine da bi to naplatio”, pojašnjava Lazarević.

Advokati ističu da institucije ne bi smjele kasniti s isplatama jer se time ugrožava pravo optuženih na odbranu po službenoj dužnosti. Razlog kašnjenja sa isplatama je nedostatak sredstava u budžetima.

Svako ko je optužen ili osumnjičen za teška krivična djela a nema finansijskih sredstava, prema zakonu, ima pravo na advokata po službenoj dužnosti koji se plaća iz budžetskih sredstava.

U većini slučajeva, optuženi koriste ovo pravo. Samo u Sudu BiH, 90 posto optuženih za ratne zločine ima advokata po službenoj dužnosti.

Plata sa zakašnjenjem

Branilac Dragoslav Perić nezadovoljan je što na isplatu zarađenog novca pred kantonalnim i okružnim sudovima mora čekati godinama. On pojašnjava da nakon okončanja postupka napravi troškovnik i sud ga odobri, ali naplata traje godinama.

Kao jedan od primjera navodi slučaj iz Okružnog suda u Istočnom Sarajevu, gdje je rješenje za isplatu donijeto u martu prošle godine, ali zarađeni novac niko od advokata iz tog predmeta još uvijek nije naplatio.

U ovom slučaju pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu je branio i advokat Lazarević.

“Pokušavao sam preko Ministarstva finansija Republike Srpske, preko Suda da saznam šta je problem, i onda je to prebacivanje s jedne na drugu stranu. Ministarstvo finansija kaže da treba nekakvo odobrenje Suda, a Sud kaže: ‘Mi nemamo ništa s tim, to je Ministarstvo finansija…’”, pojašnjava Lazarević.

Advokati navode da ovakva situacija utiče i na kvalitet odbrane njihovih klijenata. Prikupljanje dokaza, sastajanje sa svjedocima ili dolazak na suđenja, koja su nerijetko u drugim gradovima, sami finansiraju.

Lazarević kaže da, svjestan ovakve situacije, prihvata da brani optužene i pred sudovima, gdje će dugo čekati da naplati svoj rad.

“Mišljenja sam da mogu to istrpjeti, a činjenica je – da bih došao u Sarajevo i vratio se, otišao jednom da jedem, to je trošak od 70 do 100 eura. Dakle, bez ikakvih drugih troškova”, ističe Lazarević.

Branko Marić, predsjednik Advokatske komore Federacije BiH, kaže kako se ovakvom praksom odbrane dovode u situaciju da nisu ravnopravne pred sudom.

“Ako ja nemam nikakvih sredstava za odbranu, sud moje troškove plaća sa zakašnjenjem, neće da učestvuje u snošenju bilo kakvih drugih troškova, na koji način u potpunosti zaštititi pravo klijenta? Nije to više stvar advokature, nego je to pitanje pravičnog odnosa prema svim optuženim. Ako vam država garantuje odbranu po službenoj dužnosti, onda to ne treba da bude na papiru, nego da se ta mogućnost i zaštita stvarno da”, kaže Marić.

I advokati, ali i predstavnici sudova smatraju kako je razlog za dugo čekanje na isplate nedostatak novca u budžetima. Edina Hairlahović, glasnogovornica Kantonalnog suda u Bihaću, kaže kako i advokati koji zastupaju optužene pred ovim sudom dugo čekaju na isplate.

“Razlog je jednostavno taj jer nema sredstava, a budžet suda zavisi od budžeta kantona”, pojašnjava Hairlahović.

Ona navodi i kako su izdaci za odbrane po službenoj dužnosti najveći upravo u predmetima ratnih zločina.

“Naprimjer, branilac u jednom našem predmetu je uspio da naplati troškove u iznosu od oko 40.000 KM, dakle samo za jedan predmet, što govori samo za sebe o kolikim troškovima se radi”, dodaje Hairlahović.

Nezaštićeni advokati

U Advokatskoj komori Federacije BiH ističu da su advokati zadnji koji dobivaju novac iz budžeta.

“Ako imamo jedan budžet koji to treba sve da pokrije, za plate svih onih koji su direktno vezani za budžet uvijek će se naći sredstava, a mi smo uvijek negdje na kraju lanca, pa nema, pa se kasni. Međutim, da neko hoće to da uradi kako treba, to bi bilo sasvim drugačije”, kaže Marić.

Osim što godinama čekaju da naplate ono što su davno zaradili, advokati kažu da je moguće da neka sredstva nikada ne dobiju ukoliko dođe do zastare novčanih potraživanja.

Ali, i pored toga, dužni su državi platiti poreze čim dobiju rješenje od suda. Sve ovo, kako kažu, utiče na njihov rad.

“Palim auto, idem u Istočno Sarajevo, zastupam. Za šta? Za neke pare koje ne znam da li ću dobiti. Ako to uđe u zastaru, šta sad? Ako je prije tri godine podnijet sudski prijedlog za izvršenje, sud može da me odbije i kaže ‘zastara’ i gotovo. Totalno smo nezaštićeni”, naglašava advokat Perić.

Visina naknade koju advokati dobijaju određena je odlukom koja se primjenjuje pred Sudom BiH, te tarifama advokatskih komora Federacije BiH i Republike Srpske. Ipak, advokatske naknade različito se vrednuju.

Tako za jedno suđenje u predmetima ratnih zločina pred kantonalnim sudom naknada je 900 KM, dok pojavljivanje advokata pred Sudom BiH košta 780 KM. Kada suđenje traje duže od jednog dana, advokatu se isplaćuje 50 posto ovog iznosa.

Iako je iznos naknada manji pred Sudom BiH, advokati kažu da su isplate redovnije, zbog čega im je lakše raditi na ovom sudu.

Selma Učanbarlić


This post is also available in: English (English)