Cvetković oslobođen optužbi

Cvetkovića, nekadašnjeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), Sudsko vijeće je oslobodilo optužbi da je 16. jula 1995. učestvovao u ubistvima oko 900 bošnjačkih muškaraca u Branjevu.

“Jasno je da je u Srebrenici počinjen veliki zločin, a za ubistva na Branjevu postoje pravosnažne presude. Međutim, Sud mora a javnost treba biti svjesna da se u svakom individualnom postupku mora utvrditi krivica za zločin. U ovom slučaju, Sud je zbog manjka dokaza ostao u sumnji u vezi sa učešćem optuženog i zato donosi oslobađajuću presudu”, rekao je Darko Samardžić, predsjedavajući Sudskog vijeća.

On je naveo da je Tužilaštvo BiH dokazalo da je Cvetković 16. jula dovezao na Ekonomiju Branjevo grupu pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a, koji su učestvovali u ubistvima veće grupe zarobljenih Srebreničana. Međutim, Sudsko vijeće nije moglo van sumnje utvrditi da li je Cvetković osobno učestvovao u ubistvima zarobljenika.

Prema riječima sudije Samardžića, samo dvojica svjedoka Državnog tužilaštva su kazala da su vidjeli Cvetkovića kako puca, a jedan od njih je haški osuđenik Dražen Erdemović, čiji je iskaz pročitan u sudnici s obzirom da nije mogao biti javno saslušan.

“S obzirom da Odbrana nije mogla unakrsno ispitati ovog svjedoka, dokazna vrijednost njegovog iskaza je ograničena”, rekao je Samardžić.

S druge strane, kako je kazao predsjedavajući sudija, u korist Odbrane su svjedočili Franc Kos, Stanko Kojić, Vlastimir Golijan i Zoran Goronja, koji su svi priznali da su učestvovali u ubistvima, ali su izjavili da nisu vidjeli Cvetkovića da puca.

“S obzirom da su ove osobe već osuđene na dugotrajne kazne zatvora, Vijeće kod njih ne nalazi motive za lažno svjedočenje… Sve to je dovelo u ozbiljnu sumnju navode Optužbe, zbog čega je Sudsko vijeće moralo donijeti oslobađajuću presudu”, rekao je Samardžić.

Za ubistva na Branjevu, Haški tribunal je Erdemovića osudio na pet godina zatvora, dok je Sud BiH osudio Kosa, Kojića, Golijana i Goronju na ukupno 112 godina.

Presudom je Cvetković oslobođen i optužbi da je s drugim pripadnicima Desetog diverzantskog odreda učestvovao u dva napada na Srebrenicu – krajem juna i 11. jula 1995. godine.

Kako je kazao sudija Samardžić, učešće Cvetkovića krajem juna 1995. u napadu na Srebrenicu, čiji je cilj bilo zastrašivanje i stvaranje panike u gradu, Državno tužilaštvo pokušalo je dokazati spiskom učesnika u toj akciji iz “neimenovanog dnevnika”.

Međutim, s obzirom da se vjerodostojnost dnevnika nije mogla ustanoviti, a da saslušani pripadnici Desetog diverzantskog odreda nisu potvrdili da je optuženi bio u akciji, Sudsko vijeće je, kako je rekao sudija Samardžić, moralo donijeti oslobađajuću presudu.

Samardžić je dodao i da je Cvetković oslobođen krivice za učešće u napadu na Srebrenicu 11. jula, nakon što je nekoliko pripadnika Desetog diverzantskog odreda posvjedočilo da ga tog dana nisu vidjeli.

Cvetković je pušten iz pritvora, u kojem se nalazio od izručenja iz Izraela u augustu 2013. godine, a na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.