Analiza – Cvetković: Vozač ili egzekutor

Tužilaštvo BiH je pokušalo dokazati da je Cvetković, kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), u julu 1995. godine učestvovao u strijeljanju Srebreničana na Branjevu, dok Odbrana smatra da je bio vozač i da nije učestvovao u akcijama.

Sudskom vijeću se obratio i sam optuženi tvrdeći da je “apsolutno nevin”.

Tužilaštvo BiH je optužbe pokušalo dokazati svjedočenjem 26 osoba, dok je Odbrana imala 14 svjedoka.

Strijeljanje na Branjevu uspio je preživjeti svjedok koji je na suđenju dobio pseudonim C-2.

“Ja sam odmah pao. Kada je ta pucnjava stala, jedan je pitao ima li ko živ. Dvojica su se javila, a jedan govori: ‘Hajde mene ubij’”, ispričao je C-2, istaknuvši da su oni potom ubijeni.

C-2 je izjavio da je iz Potočara 13. jula 1995. godine s drugim civilima odveden u Bratunac, u školu “Vuk Karadžić”, gdje su proveli dvije noći, i onda su odvedeni u selo Pilica kod Zvornika i smješteni u školu “Kula”. Nakon dva dana, prebačeni su na Branjevo.

Zoran Gajić je rekao da je prevozio zatvorenike i da je kad su došli na Branjevo, pojasnio je, zatekao nepoznate vojnike.

“Na livadi sam vidio poprilično pobijenog naroda. Strijeljano je njih oko 500 do 600”, kazao je Gajić, istaknuvši da je tada shvatio kakva sudbina čeka ostale zatvorenike koje je dovezao na Branjevo.

“Svi pucali”

Da su u strijeljanju Srebreničana učestvovali pripadnici Desetog diverzantskog odreda potvrdili su mnogi svjedoci, a među njima Franc Kos i Stanko Kojić.

Kos, bivši pripadnik tog odreda, svjedočio je da je lično učestvovao u strijeljanju. Za Cvetkovića je Kos u izjavi rekao da je kazao Zoranu Goronji: “Hajde, mali, da te vidimo kako ste vi to radili u Kozarcu.” Ipak, na suđenju je Kos izjavio da je C-1 rekao Goronji da puca. Objasnio je da je u ranijoj izjavi htio zaštititi C-1.

Goronja je također kao svjedok potvrdio da mu je C-1 kazao da puca. Svjedočenje C-1 bilo je zatvoreno za javnost.

Kos je za zločin protiv čovječnosti počinjen nad Srebreničanima osuđen na 35 godina zatvora, dok je Goronja dobio 30 godina za isti zločin.

Stanko Kojić, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda, koji je osuđen na 32 godine zatvora, rekao je da su “svi pucali”.

“Nisam mogao trpjeti, popio sam šaku tableta, počeo se buniti, ali smo svi pucali… Ja pucam, titra mi ispred očiju”, izjavio je Kojić, istaknuvši da se ne može sjetiti da li je pucao Cvetković jer ga ne poznaje dobro.

Dražen Erdemović, koji je priznao krivicu i u Haškom tribunalu je osuđen na pet godina zatvora zbog zločina u Srebrenici, u izjavi koja je pročitana u sudnici kazao je da je optuženi Aleksandar Cvetković pucao na Srebreničane. Erdemović je odbio svjedočiti na suđenju Cvetkoviću.

“Brano je izdao naređenje da pucamo. Osam nas je bilo. Dovodili su grupe po deset ljudi. To je trajalo od deset ujutru do tri-četiri poslijepodne. Cvetković je rekao da ovo sporo napreduje i da će početi da koriste mitraljez. Mitraljez je samo iskasapio te ljude. Molili su da ih ubijemo”, naveo je Erdemović u iskazu.

Prema njegovoj procjeni, tog dana je ubijeno između 1.000 i 2.000 zarobljenika.

Na ovaj iskaz Odbrana optuženog je kazala da je ranije Erdemović govorio da će se osvetiti Cvetkoviću jer je kružila priča da je posvjećivao njegovu suprugu u Bijeljini.

Desetim diverzantskim odredom je komandovao Milorad Pelemiš, koji je nedostupan organima gonjenja u BiH i za njim je raspisana crvena potjernica. Odred se sastojao od dva voda, a prema pojašnjenjima svjedoka, jedan je imao bazu u Vlasenici, a drugi u Bijeljini.

Svjedoci su navodili da je Cvetković pripadao vlaseničkom vodu.

Ubijeni Srebreničani su kopani i zatrpavani u različitim grobnicama. Svjedok C-4 je u četiri navrata kopao jame.

“Bilo je vruće. Nisi mogao živjeti od muha i neugodnog mirisa”, rekao je C-4 opisujući rad na jednoj grobnici.

Vještak sudske medicine Rifat Kešetović na suđenju je kazao da je u primarnoj i osam sekundarnih grobnica sa ovog područja identifikovano 1.606 tijela ubijenih Srebreničana.

Nije bio u akcijama

Svjedočeći u korist Optužbe, Milivoje Nikolić, bivši zaposlenik Ekonomije Branjevo, rekao je da je jedno jutro u julu 1995. godine bio dežurni u štali kada je stigao kombi s nekoliko vojnika.

“Neki su bili naoružani, imali su puškomitraljez. Jedan je ušao u štalu, da me čuva”, prisjetio se svjedok, istaknuvši da je s vojnikom pričao o svinjama.

Odbrana je tokom suđenja tvrdila da je taj vojnik u štali bio Cvetković, a svjedok Nikolić nije mogao prepoznati optuženog u sudnici.

“Poklanjam se svim žrtvama, a znam da nisam nijednim svojim djelom napravio nijednu žrtvu”, kazao je optuženi Cvetković.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Cvetković je krajem juna 1995. godine učestvovao u izvođenju prvog napada na zaštićenu zonu Srebrenica i na bazu UNPROFOR-a s ciljem uznemiravanja bošnjačkog stanovništva.

Također, na teret mu je stavljeno i da je 11. jula 1995. godine učestvovao u vojnoj operaciji “Krivaja 95”, odnosno zauzimanju tadašnje zaštićene zone Srebrenica.

Svjedočeći u korist Tužilaštva BiH, Dragan Todorović, koji je bio logističar u Desetom diverzantskom odredu, rekao je da Cvetković nije u junu i julu 1995. išao sa odredom u akcije u Srebrenicu.

Iste navode potvrdilo je nekoliko svjedoka Odbrane. Ratko Tomić je kazao da je Cvetković bio u vlaseničkom vodu Desetog diverzantskog odreda VRS-a, te da nije učestvovao u akcijama.

“Išao je često u Srbiju po pomoć za vojsku”, izjavio je Tomić, dodavši da Cvetković nije išao u operaciju “Srebrenica tunel”, koja je bila u junu.

Bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda, Miloš Matić je rekao da Cvetković nije išao ni u jednu akciju u Srebrenicu.

Cvetković je u januaru 2011. uhapšen u Izraelu, a nakon dvije godine i sedam mjeseci proslijeđen je pravosuđu BiH na daljnje procesuiranje. Od tada se nalazi u pritvoru, a suđenje je počelo u novembru 2013. godine.