This post is also available in: English
Ove su riječi upućene na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u Sarajevu o istraživanju, dokumentiranju i procesuiranju genocida u BiH u organizaciji Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Predsjednik udruženja Murat Tahirović je kazao da je konferencija značajna zbog toga da se dvadeset godina nakon genocida u Srebrenici razgovara o tome koliko je urađeno na utvrđivanju istine o zločinima počinjenim u BiH.
“Želimo da zaključimo šta smo uradili za 20 godina postojanja Haškog tribunala i postojanja sudova u regionu koji su također procesuirali genocid i koji su daljnji planovi u procesuiranju zločina u BiH. Imamo li dovoljno rezultata da se može izaći pred žrtve i slobodno reći ‘da, postigli smo efekat i dali smo rezultat koji se od nas očekivao’, ili nedostaje mnogo toga što bi se trebalo u narednom periodu uraditi”, kazao je Tahirović.
Theodor Meron, predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), podsjetio je na zasluge Tribunala u utvrđivanju istine o zločinima počinjenim u BiH.
“Tribunal je donio prve historijske odluke o genocidu u Srebrenici”, rekao je Meron.
Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz govorio je o dokazivanju genocida u Srebrenici i udruženog zločinačkog poduhvata, pojasnivši da je u Srebrenici u julu 1995. godine vršeno “sistematsko ubijanje, kojim su rukovodili visokopozicionirani lideri”.
“Haški tribunal nije u potpunosti istražio zločine i genocid i zato je veliki teret na domaćim pravosuđima, jer im je ostalo jako mnogo posla”, rekao je Brammertz i dodao da negiranje genocida ne može biti tolerisano i da se žrtve moraju poštovati.
Johnatan Moore, šef misije OSCE-a u BiH, u svom izlaganju odao je počast žrtvama Srebrenice.
“Za žrtve je potrebno zadovoljenje pravde i zbog toga je OSCE pratio preko 500 suđenja za genocid i ratne zločine, kako bi se pomoglo poštivanje međunarodnih standarda”, rekao je on.
Ernest Petrić, član savjetodavnog odbora za izbor sudija MKSJ-a, kazao je da međunarodna zajednica vođena iskustvima iz BiH i Ruande pokušava kodificirati konvenciju za sprječavanje zločina protiv čovječnosti.
“Želimo doprinijeti da se međunarodna zajednica bolje odbrani i da se spriječe zločini. BiH je danas rasturena i napaćena zemlja, treba da je se malo više pomogne, ne samo Sarajevu, kako bi postala dio Evropske zajednice”, rekao je Petrić.
U ime člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, na konferenciji se obratio njegov savjetnik Amel Suljović, kazavši da je priznanje zločina ključno za ozdravljenje društva.
“Ozdravljenje neće vratiti mrtve, ali će skinuti okove s budućih generacija”, rekao je Suljović.
