Subota, 8 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Od ukupno 148 osoba pravosnažno osuđenih pred Sudom BiH za ratne zločine, oko 20 posto njihovih slučajeva je riješeno putem sporazuma o priznanju krivice između optuženog i Državnog tužilaštva.

Prvi sporazum s Tužilaštvom BiH, još u februaru 2008., postigao je Idhan Sipić, nekadašnji pripadnik Armije BiH (ABiH) koji je bio optužen da je 1995. godine “zaklao Anđu Banjac u selu Korjenovo Brdo iznad Sanice (općina Ključ)”.

Sporazumi 2-2

Postignutim sporazumom Sipić je priznao djelo i dogovorio kaznu od osam godina, koju mu je Sud BiH i izrekao.
Najveću kaznu – odnosno 15 godina zatvora – nakon priznanja krivice dobili su Miroslav Anić za zločine počinjene u Kiseljaku i Varešu, te Zoran Marić za zločine u Jajcu.

Anić, nekadašnji pripadnik Jedinice za posebne namjene “Maturice” Hrvatskog vijeća obrane (HVO), priznao je krivicu za učešće u ubistvima civila u selima Grahovica i Han-Ploča (općina Kiseljak) u junu 1993., kao i za učešće u napadu na selo Stupni Do (općina Vareš) u oktobru 1993. godine, kada je ubijeno 38 civila.

“Izvinjavam se još jednom i kajem se za zla koja sam činio ljudima i žrtvama mojih nedjela”, kazao je Anić obraćajući se Sudskom vijeću.

S druge strane, najmanju kaznu – od pet godina zatvora – dobili su Milivoje Ćirković i Zoran Kušić za zločine u Srebrenici, Elvir Jakupović za zločin u Travniku, te Osman Šego za ubistvo počinjeno u Bugojnu.

Najviše priznanja krivice je bilo u periodu od 2009. do 2011. godine, a od ljeta 2012. – već pune tri godine – nije postignut niti jedan sporazum između optuženog za ratne zločine i Državnog tužilaštva.

Sporazumi 1

Na osnovu posljednjeg sporazuma iz 2012., braća Šaban i Elvir Đelilbašić su osuđeni na po šest godina zatvora jer su u Turbetu kod Travnika 1992. – nakon što su saznali da im je brat poginuo u borbama s pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) – ubili dvojicu srpskih civila.

Iz Tužilaštva BiH navode da se pri zaključivanju sporazuma rukovode interesima žrtava, te traže adekvatne kazne.

“Ono što je za Tužiteljstvo BiH najvažnije jeste dobijanje korisnih informacija i svjedočenja. Naročito smo zainteresirani za informacije o tome gdje se nalaze posmrtni ostaci, za kojima obitelji tragaju već dvije decenije”, kaže glasnogovornik Državnog tužilaštva Boris Grubešić.

Nakon sporazuma o priznanju krivice Damira Ivankovića za ubistva preko 100 Prijedorčana na Korićanskim stijenama u ljeto 1992. godine, Državno tužilaštvo je saopćilo da je kroz sporazum došlo do informacija koje su pomogle u pronalasku posmrtnih ostataka žrtava ovog zločina.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je Vlada Federacije prezentovala nedogovoreni kineski kredit kao investiciju za spas bolnica
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na čelu s premijerom Nerminom Nekšićem mjesecima najavljuje izgradnju nove bolnice u Livnu i obnovu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) kroz kinesku investiciju vrijednu 100 miliona eura. Međutim, Detektor otkriva da memorandum s kineskom kompanijom “Sinopharm” još nije potpisan, dok stručnjaci upozoravaju da se iza priče o investiciji zapravo krije kreditni aranžman koji može nositi ozbiljne rizike za javne finansije.
Najmanje 1,2 miliona djece iskorišteno za AI-generisani sadržaj seksualnog zlostavljanja
Umjetna inteligencija mijenja način na koji kriminalci proizvode, distribuiraju i unovčavaju seksualizirani sadržaj djece, upozoravaju iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC). Ističu da najveći izazov nije samo razvoj novih tehnologija, već činjenica da kriminalna upotreba AI alata napreduje mnogo brže od zakona, institucija i kapaciteta za istrage.
Da li BiH može zabraniti društvene mreže djeci ispod 15 godina?