Zadnji sati u patnji
Tužilaštvo BiH istaklo je u završnoj riječi da je Deseti diverzantski odred Vojske Republike Srpske (VRS), čiji je pripadnik bio optuženi Aleksandar Cvetković, u junu i julu 1995. učestvovao u napadima na Srebrenicu i pogubljenju nekoliko stotina Srebreni
This post is also available in: English
čana na Branjevu.
Tužilac Dubravko Čampara je ukazao da je pred Vijećem veliki posao zbog brojnosti i raznolikosti dokaza koje je u ovom predmetu uložila Optužba.
Iskazi dvaju jedinih preživjeih svjedoka strijeljanja na Branjevu, utvrđene činjenice iz presuda Haškog tribunala i Suda BiH, izjave osuđenih za strijeljanje na Branjevu, presretani razgovori, zapisnici, dnevnici i naredbe vojnih operacija u zaštićenim enklavama Srebrenica, Žepa i Goražde, samo su neki od tih dokaza.
“Vijeće pažnju treba da usmjeri na cjelokupni dokazni materijal, pri tome provjeravajući i cijeneći i nedosljedne i neuvjerljive iskaze pojedinih svjedoka, koji su mijenjali izjave na glavnom pretresu zbog vlastite koristi ili zaštite optuženog”, kazao je Čampara.
On je ukazao na izjave svjedoka koji su na suđenju ili u istrazi izjavili da je Cvetković pucao na Branjevu.
Govoreći o izjavi Cvetkovića iz istrage, Čampara je rekao da tvrdnju optuženog da se Desetom diverzantskom odredu priključio tek 15. jula 1995. nisu potvrdili ostali dokazi i svjedoci.
Prema Tužilaštvu, Cvetkovićevi navodi da je poslan u Karakaj radi obezbjeđivanja razmjene zarobljenih Srebreničana, diskredituju tako tezu Odbrane da je on isključivo bio vozač.
U završnoj riječi ukazano je i na polažaj enklave Srebrenica, njenu stratešku važnost za VRS i “za provedbu plana etnički čiste nove srpske države”.
Čampara je kazao da iz provedenih dokaza Tužilaštva proizlazi da je Cvetković krajem juna 1995. učestvovao u izvođenju prvog napada na zaštićenu zonu Srebrenica i na bazu UNPROFOR-a s ciljem uznemiravanja bošnjačkog stanovništva kako bi napustilo ovo područje.
Cvetković je, kako je naveo tužilac, 11. jula 1995. učestvovao u vojnoj operaciji “Krivaja 95”, odnosno u zauzimanju Srebrenice.
Podsjećajući na dijelove iskaza pripadnika Holandskog bataljona, Čampara je opisao stanje u Srebrenici tokom granatiranja, skupljanje stanovnika u Potočarima i razdvajanje vojno sposobnih muškaraca, te protjerivanje žena, djece i staraca.
Također je podsjetio na način na koji su Srebreničani dovezeni u školu Kula u Pilici odakle su prebačeni na Branjevo i strijeljani. Čampara je ustvrdio da su članovi Desetog diverzantskog odreda znali za ovaj plan i učestvovali u njemu.
“U Pilici su Srebreničani prošli kroz kratak, ali strašan period zatočenja. Muškarci predodređeni za pogubljenje su strašno patili”, naveo je Čampara.
Čampara je ukazao na iskaz preživjelih žrtava strijeljanja, kao i na iskaze svjedoka koji su opisali rad na ukopavanju tijela na Branjevu, te na izjave učesnika u strijeljanju, a koje dokazuju Cvetkovićevo učešće u zločinu.
On je kazao da je Cvetković tokom strijeljanja dao naredbu jednom od pripadnika Desetog diverzantskog odreda da puca iz puškomitraljeza u zarobljene kako bi strijeljanje išlo brže.
Tužilaštvo će sa iznošenjem završnih riječi nastaviti u četvrtak, 14. maja.
