ISTRAŽIVANJE BIRN-a: Optuženi između roditelja i djece

U institucijama kažu da biraju najbolje kandidate i da im podaci o rodbinskim vezama nisu poznati prilikom zapošljavanja.

Ovakvi familijarni odnosi, kako se smatra u dijelu pravosudnih krugova, nisu prikladni i u određenim slučajevima mogu predstavljati sukob interesa.

Djeca sudija Suda BiH Mire Smajlović, Senadina Begtaševića i Esada Fejzagića bila su ili su i dalje zaposlena u Tužilaštvu BiH – Lejla Smajlović i Tin Begtašević kao stručni saradnici, a Feđa Fejzagić kao pripravnik.

S druge strane, djeca tužilaca Tužilaštva BiH rade u Sudu BiH. Kao pripravnik je radio sin tužiteljice Sanje Jukić, Boris, a ovaj posao obavljaju Nejra Šuškić, kćerka tužioca Ismeta Šuškića, Goran Đemiđić, bratić Sanje Jukić, i Deni Odobašić, sin tužioca Izeta Odobašića.

U Tužilaštvu BiH kao stručna saradnica zaposlena je Azra Efica, snaha tužioca Ibre Bulića, a u Odjelu za podršku svjedocima ove institucije bila je sestrična sutkinje Minke Kreho.

Nevjenčana supruga sudije Gorana Radevića također radi u Tužilaštvu BiH, gdje su i nevjenčana supruga i pastorka šefa računovodstva Suda BiH Krunoslava Jelića. Kćerke dviju daktilografkinja Suda BiH također su posao našle u Tužilaštvu BiH.

“Zaista nije primjereno da sudija s djetetom dolazi na posao u istu zgradu”, smatra jedan sarajevski sudija.

Granica ljudskog razuma

Nekadašnji sudija, sada advokat Vlado Adamović kaže da se u ovakvim situacijama moraju utvrditi pravila kako bi se izbjegle sumnje u nepristrasnost.

“Ako ti je sin pripremao optužnicu u tužilaštvu a ti sudiš po njoj, teško je tu biti objektivan. Treba pripremiti pravila kojima će se izbjegavati takve situacije. Mora se voditi računa šta je u očima javnosti normalno. Ne mora sve biti pokriveno zakonima, pa ni kodeksima, nego je minimum da je pokriveno granicama ljudskog razuma”, ističe Adamović.

Pred Sudom BiH nedavno je podnesen zahtjev za izuzeće sudije zbog sukoba interesa uzrokovanog familijarnim vezama.

Advokat Ifet Feraget zatražio je izuzeće sudije Senadina Begtaševića jer je smatrao da je postojao sukob interesa s obzirom da je njegov sin Tin Begtašević radio kao stručni saradnik u predmetu povezanom s klijentom koga zastupa.

“Sudija Begtašević je na neki način opterećen saznanjima koje je mogao dobiti privatno od svog sina… Objektivno nije u redu da djeca sudija rade u tužilaštvu a da njihovi roditelji postupaju kao sudije i rade u tim predmetima. To je, po meni, sukob interesa, to je razumna sumnja u nepristrasnost”, kaže Feraget.

Ovaj zahtjev Sud BiH je odbio. Odluku nisu mogli dostaviti BIRN-u, uz obrazloženje da odluke sa “opće sjednice nisu javni dokument”. Kako saznajemo, u obrazloženju je navedeno da je branilac samo iznio lično osjećanje i subjektivno mišljenje, te da u zahtjevu nije objašnjeno u kakvoj su vezi dva predmeta.

“Ne radi se o ličnom stavu, nego objektivno postoji mogućnost da sudija kao otac od svog sina kao stručnog saradnika dođe u posjed nekih informacija koje ga kontaminiraju. Na taj način se u očima samog optuženog gubi povjerenje u sudiju. Dakle, on se tu ne nada ničem dobrom”, smatra Feraget.

Mala zemlja, puno pravnika

Prilikom izbora pripravnika Sud BiH ne uzima u “obzir njihove rodbinske veze, niti za njih zna, imajući u vidu da je primaran kriterij znanje pokazano na testu”.

“Komisija pravi spisak kandidata koji ispunjavaju propisane uslove i poziva ih na usmeni, a potom i pismeni test. Nakon provjere znanja, predlažu se najbolji kandidati, oni s najvećim brojem bodova. Vodi se računa i o polnoj i nacionalnoj zastupljenosti”, navode iz Suda BiH.

O zapošljavanju saradnika Tužilaštvo BiH nije moglo davati nikakav komentar.

Vlado Adamović ističe da djeci sudija i tužilaca nikako ne treba biti uskraćeno da rade ukoliko su na objektivnom konkursu pokazala najbolje rezultate.

“Ne smiju oni biti uskraćeni, jer imaju svoja prava i svoje karijere. A ima i nešto što je prirodno – u takvim kućama se rano počne pričati o pravu. Zamislite kad vam je otac sudija vrhovnog suda, pa vi u novinama pročitate o nekom predmetu a on vam uz ručak ispriča suštinu tog problema. Vi na drugoj godini prava saznate više nego što zna profesor prava”, objašnjava Adamović.

On ističe da se u slučaju izbora većeg broja djece mora voditi računa da ne budu na istom predmetu s roditeljima.

Arben Murtezić, glavni disciplinski tužilac, napominje da zakoni strogo propisuju obavezu izuzeća i tačno do kojeg stepena srodstva i u kojim ulogama se mogu naći stranke.

“Imali smo jedan ili dva postupka jer se sudija nije izuzeo kada smo smatrali da je postojala potreba izuzeća, ali istina – nije spadalo u kategoriju jasno propisanih razloga za izuzeće. Izrečena je sankcija u jednom takvom slučaju”, kaže Murtezić.

On primjećuje da se dešava da su članovi porodica u istoj branši, mada se uglavnom vodi računa kada se trebaju izuzeti.

“Ovo je mala zemlja i nekada se kompletne porodice bave pravom i smatram da to nije veliki problem”, kaže Murtezić.

Nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milorad Novković također smatra da ovo pitanje treba riješiti pravilnikom o sukobu interesa.

“Nije dobro da se samo primaju djeca sudija i tužilaca za stručne saradnike i pripravnike, ali ne možemo tu djecu 100 posto odstraniti. Ima sudova gdje rade brat i sestra, ima i tužilaštava gdje rade bliski srodnici, gdje rade suprug i supruga”, navodi Novković.

On kaže da je to ranije bilo riješeno zakonom gdje bliski srodnici, do određenog stepena, nisu mogli da rade u istim institucijama.

Familijarni odnosi

Uposlenica pravosuđa u BiH šaljivo komentariše da je Tužilaštvo BiH obdanište za roditelje koji rade u Sudu BiH.

Sud i Tužilaštvo BiH biraju stručne saradnike i pripravnike, dok se o prijemu na ove pozicije u nižim pravosudnim institucijama brine VSTV, koji bira sudije i tužioce. Na drugim instancama takođe su brojni primjeri familijarnih odnosa.

Amar Jaganjac, sin predsjednika Vrhovnog suda Federacije BiH (FBiH) i nekadašnjeg člana VSTV-a Amira Jaganjca, zaposlen je kao stručni saradnik u Tužilaštvu BiH, gdje kao tužilac radi i Vladimir Simović, sin sudije Ustavnog suda BiH Miodraga Simovića.

Supruge sudije Suda BiH Tihomira Lukesa, glavnog disciplinskog tužioca Arbena Murtezića i državnog tužioca Džermina Pašića također su u pravosuđu. Dinka Lukes je sutkinja Vrhovnog suda FBiH, Melika Murtezić sutkinja Općinskog suda u Sarajevu, a Maja Pašić tužiteljica u sarajevskom Tužilaštvu. Draženka Jurišić bila je sutkinja u Općinskom sudu u Mostaru, dok je njen suprug Mladen Jurišić bivši predsjednik mostarskog Kantonalnog suda.

U sarajevskom tužilaštvu je i Amira Salihagić-Sedlarević, kćerka bivše predsjednice Kantonalnog suda u Sarajevu, a u sarajevskom Općinskom sudu predsjednik jednog od odjeljenja je Nedim Ćosić, sin nekadašnjeg glavnog tuzlanskog tužioca Šesenama Ćosića.

Avdo Kadrić, sin sudije i člana VSTV-a Zijada Kadrića, imenovan je za stručnog saradnika Općinskog suda u Tuzli, a Ines Midžić-Hodžić, kćerka kantonalnog sudije u Bihaću Fikreta Hodžića, stručna je saradnica u tužilaštvu u ovom gradu.

U pravosudnim institucijama rade i bliski srodnici političara. Kao tužioci u Tužilaštvu BiH rade Vedrana Mijović, kćerka Slavka Jovičića, nekadašnjeg državnog zastupnika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te Dubravko Čampara i Džermin Pašić, brat Aljoše Čampare odnosno sin Safeta Pašića, članova Stranke demokratske akcije (SDA).

Tužilac u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu je Jasmin Džaferović, sin Šefika Džaferovića, također iz SDA, a pripravnica u Sudu BiH je Martina Raguž, kćerka Martina Raguža iz Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990).

U pravosudnim krugovima i u javnosti više puta je pokretano pitanje sukoba interesa kada su u pitanju članovi VSTV-a.

Nekadašnji član VSTV-a Asim Crnalić kaže da je nedopustivo da član Vijeća zapošljava rodbinu.

“Nije lijepo isticati vlastite primjere, ali kad sam bio član Vijeća, moja kći je završila fakultet i meni je odgovaralo da je zaposlim negdje na sudu ili u tužiteljstvu. Nije mi palo na pamet da to pokušam jer bih izgubio kredibilitet i svaka moja kritična ocjena bi bila u pitanju kad ja sebi dopuštam da svoje dijete zapošljavam u pravosuđu”, kaže Crnalić.

On ističe da svaki član VSTV-a mora biti svjestan dviju stvari – time što je član Vijeća izuzetno je moćan čovjek u pravosuđu, i da tu moć ne smije zloupotrebljavati ostvarujući privatne ciljeve.

U VSTV-u su u maju 2014. godine donijeli pravilnik o sukobu interesa, kojim nastoje riješiti ove probleme.