Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Do obnove suđenja je došlo nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo pravosnažnu presudu kojom je Macić osuđen na 13 godina zatvora po Krivičnom zakonu BiH, zaključivši da se treba primijeniti blaži zakon, odnosno odredbe zakona iz bivše Jugoslavije.

Sud BiH je obnovio suđenje samo u dijelu koji se odnosi na visinu krivične sankcije.

Macić, bivši pripadnik Armije BiH (ABiH), osuđen je 2013. godine za zločin počinjen nad srpskim stanovništvom u logoru Čelebići (općina Konjic). Proglašen je krivim za ubistvo Milorada Kuljanina, učešće u premlaćivanju Šćepe Gotovca, koji je nakon toga preminuo, te u još tri slučaja fizičkog zlostavljanja zatočenika.

Macić je oslobođen optužbi po dvije tačke optužnice.

Tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Janjić predložio je Apelacionom sudu da kazna bude u skladu sa zakonom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

“Smatramo da u obzir treba uzeti i težinu zločina, dva ubistva u logoru Čelebići i kontinuitet u preduzimanju drugih radnji u logoru”, naveo je Janjić.

Branilac Kadrija Kolić je kazao da treba ukinuti pritvor i izdržavanje kazne jer je takvim stavom povrijeđen član 5. Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Ističem da Sud ima u vidu godine starosti optuženog, njegov primjeren stav tokom suđenja. Osporavao je navode optužnice i koristio se pravom odbrane”, rekao je Kolić te dodao da svaka sankcija iznad osam godina jeste prestroga.

Odbrana je predala Sudu rješenje Ministarstva za pitanja branitelja iz Mostara kojim dokazuje da je optuženi invalid.

Apelaciono vijeće će odluku donijeti naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju