Bez obavještenja o maltretiranju u “Musali”

Ismet Mehić je kazao da su sukobi između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH (ABiH) počeli 15. aprila 1993. godine, nakon čega je zarobljeno oko 40 vojnika HVO-a, koji su smješteni u Osnovnu školu “Musala”.

“Tada je došla naredba ispred komande da se formira Ratna komisija, sa mnom na čelu, koja će uzeti iskaze od zarobljenika. Niko osim Ratne komisije nije imao pravo ispitivati zarobljenike. Dok sam bio u ‘Musali’ od zatvorenika su izjave uzimane korektno. Ja sam te izjave pokupio i dao Državnoj bezbjednosti i dalje nisam imao veze s tim ljudima”, ispričao je Mehić.

Prema iskazu Mehića, upravnik u “Musali” bio je Edhem Žilić, kojem je dao upozorenje da ne smije maltretirati zatvorenike.

Mehić je dodao da nikada nije bio obaviješten o mučenjima i zlostavljanjima zatvorenika u “Musali”. No, potvrdio je da je poslije rata čuo svašta, pa i to da je Mithat “Mirke” zlostavljao zarobljenike.

Ramo Žilić i Esad Gakić su optuženi za nečovječno postupanje prema civilima hrvatske i srpske nacionalnosti koji su bili zatvoreni u prostorijama Osnovne škole “Musala” u Konjicu.

Na ovom ročištu je saslušan i Rasim Krzo, bivši vojni policajac ABiH, koji je 1993. godine bio šef smjene stražara u “Musali”.

“Ramo Žilić je bio nešto kao civilna zaštita. Ja ne znam da je Ramo imao išta od oružja, čak ni palicu”, kazao je Krzo i dodao da je Žilić boravio u hodniku.

Prisjećajući se večeri kada su pretučena trojica zarobljenih Hrvata, Krzo je kazao da je došao Mithat Mirkić zvani “Mirke” sa još dvojicom vojnika i tražio da mu se dovedu trojica zarobljenika, koji su bili optuženi da su silovali neke sestre.

“Osman Kurtović, inače šura Edhema Žilića, koji je tada bio upravnik zatvora, izveo je tu trojicu zarobljenika i odveo ih Mithatu. Osman ih je vratio nakon ispitivanja i tada sam vidio da su pretučeni. Ja sam to sve detaljno opisao u svom izvještaju, koji sam predao Edhemu Žiliću”, kazao je Krzo.

Tokom unakrsnog ispitivanja, kantonalni tužitelj je svjedoku predočio iskaz koji je dao u istrazi, a u kojem je Krzo naveo da je bio ranjen kada su počeli sukobi između HVO-a i ABiH i da je bio tri do četiri mjeseca na bolovanju.

“Prema vašem iskazu, vi niste mogli biti u ‘Musali’ od maja do oktobra 1993. ako ste na bolovanju bili tri-četiri mjeseca. Kako to objašnjavate?”, upitao je tužitelj. Svjedok je odgovorio da je povrijedio nogu, odnosno izvrnuo, i da je tako dolazio na posao u “Musalu”.

Nastavak suđenja zakazan je za 28. april.