Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sudsko vijeće je odlučilo da u sudnici ne prikazuje videozapis svjedočenja Josepha Kingorija, bivšeg vojnog posmatrača Ujedinjenih nacija (UN) u Srebrenici, koje je ranije dao pred Sudom BiH.

Tužilaštvo BiH je zatražilo da se presluša svjedočenje Kingorija dato u novembru 2011. na suđenju Francu Kosu, Stanku Kojiću, Vlastimiru Golijanu i Zoranu Goronji, bivšim pripadnicima Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), koji su zbog strijeljanja Srebreničana na Vojnoj ekonomiji Branjevo osuđeni na ukupno 112 godina.

“Smatram da nije potrebno da to preslušavamo jer sam unakrsno ispitao svjedoka”, kazao je branilac Petko Pavlović, koji je Kingorija ispitivao u predmetu “Kos i ostali”.

Za učešće u strijeljanju oko 900 srebreničkih muškaraca na Branjevu (općina Zvornik), počinjeno u julu 1995. godine, optužen je Aleksandar Cvetković, nekadašnji pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS-a.

Cvetkovićev dodatni branilac Miloš Perić je rekao da, ukoliko bi bio u prilici da ispita svjedoka Kingorija, upitao bi ga da li je znao da su u zaštićenoj zoni Srebrenica djelovale vojne formacije koje su posjedovale teško naoružanje.

“Upitao bih ga za mišljenje da li u toku rata svaka lokacija iz koje se dejstvuje vatrenim oružjem predstavlja legitiman vojni cilj”, kazao je Perić.

Darko Samardžić, predsjedavajući Sudskog vijeća, rekao je kako će pogledati svjedočenje, nakon čega će saopćiti da li je dokazni postupak u ovom predmetu okončan. Zavisno od odluke Sudskog vijeća, iznošenje završne riječi Tužilaštva trebalo bi početi 21. aprila.

Suđenje Aleksandru Cvetkoviću počelo je u novembru 2013. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.