Subota, 8 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pripadnik Pelemišovog odreda, direktno potčinjenog Glavnom štabu VRS-a, Dražen Erdemović je 1996. priznao pred Haškim sudom da je 16. jula 1995. na vojnoj farmi Branjevo kod Zvornika, zajedno sa još petoricom članova iste jedinice, strijeljao oko 1.200 muslimanskih muškaraca. Ključni svjedok u kasnijim procesima, Erdemović je bio osuđen na pet godina zatvora.

Pelemiš je u svom iskazu tvrdio da su Erdemović i ostali u trenutku zločina bili “na odmoru”, i da ih “niko nije kontrolisao” ili im “dao zadatak” tog dana.

Ni Pelemiš ni Mladić, po svjedokovoj pisanoj izjavi uvedenoj u spis, “nisu komandovali tom grupom za vrijeme strijeljanja u Branjevu”. “To nije učinio ni glavni obavještajni oficir Glavnog štaba VRS-a Petar Salapura, neposredno nadređen odredu”, precizirao je Pelemiš.

Ratka Mladića, tadašnjeg komandanta Glavnog štaba VRS-a, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana počinjen u danima pošto je VRS 11. jula 1995. zauzela enklavu koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).

U vrijeme masovnog ubistva na farmi Branjevo, Pelemiš je, kako je izjavio, bio u bolnici zato što je 12. jula 1995. povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi.

Tužilac Peter McCloskey svjedoka je tokom unakrsnog ispitivanja suočio sa tezom, zasnovanom na Erdemovićevom iskazu, da je on, Pelemiš, naredio svojim vojnicima da idu na Branjevo i strijeljaju zarobljenike.

“Ja nikad nisam Erdemoviću izdao naređenje… Ja nisam učestvovao u odabiranju ljudi i slanju na zadatak… Po Erdemoviću, po njih su došla dvojica iz Glavnog štaba VRS-a”, odgovorio je Pelemiš, tvrdeći da mu se Erdemović “osvetio, jer sam mu uzeo kuću i auto”.

“Kako sam ja mogao da im naredim kad je Erdemović rekao da je saznao tek kad je došao na Branjevo, da će strijeljati ljude”, kazao je Pelemiš.

Posvjedočio je da u prvo vrijeme “nije vjerovao” u Erdemovićevo priznanje o strijeljanju u Branjevu, a da “sada zna da je istina”, ali da je “broj žrtava malo previše”. Po svjedoku, na suđenjima počiniocima u Sarajevu “dokazano je da je bilo najviše 200 ljudi” ubijeno.

Tužilac McCloskey na to je svjedoku predočio da je, po DNK analizama, na farmi ubijeno najmanje “800-900” osoba. “Ne, nisam upoznat, ne znam tačno”, odgovorio je Pelemiš, koji je, međutim, u dva navrata sugerisao da šestorica njegovih vojnika nisu mogla ubiti tako mnogo zarobljenika.

Erdemovićevu tvrdnju da je on naredio i ubistvo jednog muškarca u centru tek osvojene Srebrenice 11. jula 1995, Pelemiš je takođe negirao, tvrdeći da Erdemović to nije mogao vidjeti, ni čuti, jer nije bio prisutan.

Nastavak suđenja Mladiću, optuženom za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u nekim opštinama imao razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, zakazan je za 31. mart.

Najčitanije
Saznajte više
Pogriješili smo s Rusijom, ne smijemo pogriješiti s Kinom: Poručeno na samitu u Bruxellesu
Štetnoj i često nasilnoj politici Narodne Republike Kine može se suprotstaviti na globalnom nivou, ali to zahtijeva koordinaciju, saradnju i razumijevanje na lokalnom i državnom nivou, rečeno je tokom međunarodnog samita parlamentaraca o Kini u Bruxellesu. Od radnih kampova za manjine, preko krađe organa, do utjecaja na ekonomiju i kritičnu infrastrukturu – Peking predstavlja izazov za demokratije, jedan je od zaključaka samita kojem prisustvuje novinar Detektora.
Monitoring predizborne kampanje za predsjednika RS-a na platformi Odgovorno.st
Platforma Odgovorno.st monitoriše finansiranje, izjave i obećanja, kao i narative mržnje tokom predizborne kampanje za predsjednika Republike Srpske.
Izlazak Brune Stojića iz zatvora je uvreda za žrtve
Političari ostaju glavni promotori govora mržnje u BiH