Nedjelja, 12 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pripadnik Pelemišovog odreda, direktno potčinjenog Glavnom štabu VRS-a, Dražen Erdemović je 1996. priznao pred Haškim sudom da je 16. jula 1995. na vojnoj farmi Branjevo kod Zvornika, zajedno sa još petoricom članova iste jedinice, strijeljao oko 1.200 muslimanskih muškaraca. Ključni svjedok u kasnijim procesima, Erdemović je bio osuđen na pet godina zatvora.

Pelemiš je u svom iskazu tvrdio da su Erdemović i ostali u trenutku zločina bili “na odmoru”, i da ih “niko nije kontrolisao” ili im “dao zadatak” tog dana.

Ni Pelemiš ni Mladić, po svjedokovoj pisanoj izjavi uvedenoj u spis, “nisu komandovali tom grupom za vrijeme strijeljanja u Branjevu”. “To nije učinio ni glavni obavještajni oficir Glavnog štaba VRS-a Petar Salapura, neposredno nadređen odredu”, precizirao je Pelemiš.

Ratka Mladića, tadašnjeg komandanta Glavnog štaba VRS-a, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana počinjen u danima pošto je VRS 11. jula 1995. zauzela enklavu koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).

U vrijeme masovnog ubistva na farmi Branjevo, Pelemiš je, kako je izjavio, bio u bolnici zato što je 12. jula 1995. povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi.

Tužilac Peter McCloskey svjedoka je tokom unakrsnog ispitivanja suočio sa tezom, zasnovanom na Erdemovićevom iskazu, da je on, Pelemiš, naredio svojim vojnicima da idu na Branjevo i strijeljaju zarobljenike.

“Ja nikad nisam Erdemoviću izdao naređenje… Ja nisam učestvovao u odabiranju ljudi i slanju na zadatak… Po Erdemoviću, po njih su došla dvojica iz Glavnog štaba VRS-a”, odgovorio je Pelemiš, tvrdeći da mu se Erdemović “osvetio, jer sam mu uzeo kuću i auto”.

“Kako sam ja mogao da im naredim kad je Erdemović rekao da je saznao tek kad je došao na Branjevo, da će strijeljati ljude”, kazao je Pelemiš.

Posvjedočio je da u prvo vrijeme “nije vjerovao” u Erdemovićevo priznanje o strijeljanju u Branjevu, a da “sada zna da je istina”, ali da je “broj žrtava malo previše”. Po svjedoku, na suđenjima počiniocima u Sarajevu “dokazano je da je bilo najviše 200 ljudi” ubijeno.

Tužilac McCloskey na to je svjedoku predočio da je, po DNK analizama, na farmi ubijeno najmanje “800-900” osoba. “Ne, nisam upoznat, ne znam tačno”, odgovorio je Pelemiš, koji je, međutim, u dva navrata sugerisao da šestorica njegovih vojnika nisu mogla ubiti tako mnogo zarobljenika.

Erdemovićevu tvrdnju da je on naredio i ubistvo jednog muškarca u centru tek osvojene Srebrenice 11. jula 1995, Pelemiš je takođe negirao, tvrdeći da Erdemović to nije mogao vidjeti, ni čuti, jer nije bio prisutan.

Nastavak suđenja Mladiću, optuženom za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u nekim opštinama imao razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, zakazan je za 31. mart.

Najčitanije
Saznajte više
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku