Članak

Nije mrzio Bošnjake

25. Februara 2015.00:00
Optužba je u žalbi zatražila da Apelaciono vijeće Suda BiH izrekne Branku Vlači kaznu dugotrajnog zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene u Vogošći kod Sarajeva, dok je Odbrana zatražila ukidanje petnaestogodišnje kazne ili oslobađanje od optužbe.

This post is also available in: English

Tužilaštvo BiH je žalbu uložilo zbog odluke o sankciji, predloživši da se Vlači izrekne duža kazna.

Odbrana je podnijela žalbu zbog bitne povrede krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Krivičnog zakona i odluke o sankciji. Predložila je da se ukine prvostepena presuda i da se postupak ponovo vodi ili da se Vlačo oslobodi optužbe.

“Tužilaštvo ostaje kod navoda i prijedloga iznesenih u žalbi. Ne osjeća potrebu da posebno obrazlaže”, kazao je tužilac Adis Nuspahić.

Prvostepeno vijeće Suda BiH je u presudi izrečenoj u julu prošle godine utvrdilo da je Vlačo od maja do 21. oktobra 1992. učestvovao u širokom i sistematičnom napadu Vojske Republike Srpske (VRS) na nesrpsko stanovništvo na području Vogošće i drugih općina.

Sud je proglasio Vlaču krivim da je, u svojstvu upravnika logora “Planjina kuća”, “Nakina garaža” i “Bunker”, pomagao progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, učestvujući u uspostavljanju i organiziranju rada logora, u kojima je uspostavio sistem zlostavljanja zarobljenih civila, koji su držani u nehumanim uslovima, ubijani, mučeni i prisiljavani na prinudne radove te korišteni kao živi štit.

Rade Golić, branilac optuženog, rekao je da je Odbrana dokazala da nije postojao širok i sistematičan napad, da su zatvorenici bili pripadnici Armije BiH (ABiH) i da su imali status ratnih vojnih zarobljenika, a ne civila.

“Zatvoreni su jer su predstavljali bezbjednosnu opasnost za novouspostavljenu vlast. (…) Optuženi nije znao za napad i da njegove radnje predstavljaju dio napada”, kazao je Golić.

On je naglasio da je Vlačo bio civil, koji nije učestvovao u zarobljavanju zatvorenika, da nije određivao njihov status, da nije ispoljavao nacionalističke strasti i da je nastojao pomoći zatvorenicima.

“Optuženi nije mrzio Bošnjake, Hrvate ni Srbe (…) Optuženi je postavljen na dužnost bez svoje volje. (…) Predlažem da se optuženi oslobodi ovih inkriminacija”, rekao je Golić.

Optuženi Vlačo je kazao da mu je žao svake žrtve ovog rata, te da saosjeća sa žrtvama.

“Posebno saosjećam s porodicama koje su izgubile svoje članove, tragaju sa nestalim, i sa onima koji žive kao invalidi”, rekao je Vlačo.

Apelaciono vijeće Suda BiH će odluku donijeti naknadno.

Povezani članci

Albina Sorguč


This post is also available in: English