Bez priče o akcijama

Zijad Žigić ispričao je kako je na početku rata mobilisan u Prvoj tuzlanskoj jedinici Armije BiH (ABiH) i da se u januaru 1994. godine iz logora Batković dobrovoljno prijavio u Deseti diverzantski odred VRS-a.

“U Odredu, gdje sam bio komandir jedne grupe, ostao sam do kraja rata. Do tada smo imali skoro 90 ljudi”, rekao je svjedok, istaknuvši kako je nacionalni sastav Desetog diverzantskog odreda bio raznolik.

Žigić je kazao da je komandir njegovog voda, čije je sjedište bilo u Bijeljini, bio Franc Kos, dok je komandant Desetog diverzantskog odreda bio Milorad Pelemiš zvani Mišo.

On je naveo da su pripadnici Odreda redovno primali plate, ali i “nagrade za svaku akciju – barem jednom mjesečno od Generalštaba”.

Govoreći o optuženom Aleksandru Cvetkoviću, svjedok je rekao kako zna da je on bio vozač, te da je svim pripadnicima dostavljao odjeću, hranu i ogrjev.

“Aco je bio je šofer. Skoro uvijek je bio odsutan. Tokom cijele godine je dovozio drva… Znam i da vozači nikada nisu imali naoružanje, jer nisu išli na linije borbenih dejstava”, istakao je Žigić.

Aleksandar Cvetković tereti se da je, kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda, u julu 1995. učestvovao u ubistvima 900 Bošnjaka počinjenim na Vojnoj ekonomiji Branjevo. Sud BiH je za ovaj zločin osudio Franca Kosa na 35 godina zatvora.

Zijad Žigić je izjavio da lično nije učestvovao u akciji na Srebrenicu u julu 1995. godine, jer je tada “s pola voda” bio u Modriči. O ubistvima Srebreničana je kazao da je prvi put čuo na televiziji, od svog saborca Dražena Erdemovića.

“Diverzanti nisu pričali o akcijama. Zbog toga su imali velike plate”, istakao je Žigić.

Erdemović je pred Tribunalom priznao krivicu za zločin na Branjevu, sklopivši nagodbu s tužiocima, nakon čega je osuđen na pet godina zatvora.

Drugi svjedok na današnjem ročištu bio je Momir Ostojić, koji je također rekao kako je Cvetković bio vozač u Desetom diverzantskom odredu, te je najčešće dovozio hranu i drva svim pripadnicima Odreda.

U korist Cvetkovićeve Odbrane svjedočio je i Veselin Došić, koji je bio pripadnik Desetog diverzantskog odreda, voda koji je imao sjedište u Vlasenici.

Kazao je da Cvetkovića poznaje kao vozača u Odredu, te da zna kako je on nekoliko puta vozio vojnike na zadatak, ali da nikada nije učestvovao u akcijama.

Došić je rekao kako je u julu 1995. godine bio u bolnici, te da se u jedinicu vratio tek krajem mjeseca.

“Sjećam se da sam viđao Aleksandra i da su ga svi zezali oko neke krmače teške 400 kilograma”, napomenuo je svjedok.

“Bilo je priče o tome… A da li se pričalo o ubistvu 1.200 ljudi?“, upitao je tužilac Dubravko Čampara, na što je svjedok odgovorio kako priče o ubistvima tada nije čuo.

Tokom unakrsnog ispitivanja, tužilac je svjedoku predočio naredbu Desetom diverzantskom odredu da učestvuje u napadu na Srebrenicu, gdje su navedena imena vojnika koji su određeni za tu akciju.

“Među tim imenima je i ime Zorana Stupara, za kojeg ste također rekli da je bio vozač”, kazao je Čampara te je dodao kako je na tom spisku Stupar obilježen kao vojnik, dodavši kako su i “vozači kao vojnici išli u akciju”.

Svjedok je ponovio da vozači nisu išli u borbe.

Suđenje se nastavlja u utorak, 20. januara.