Članak

Sud BiH izrekao preko 300 godina zatvora

30. Decembra 2014.00:00
Sud BiH je tokom ove godine osudio 25 osoba za ratne zločine, izrekavši 321 godinu zatvora.

This post is also available in: English (English)

Deset osoba koje su osuđene na 114 godina zatvora je upućeno na izdržavanje kazne, dok je ostalih 15 u žalbenoj fazi. Također, sedam osoba je oslobođeno osoba, od kojih četiri nepravosnažno.

Tokom godine je za 15 osuđenika primijenjen blaži zakon, odnosno Krivični zakon bivše Jugoslavije. Nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo pravosnažne presude, održana su ročišta na kojima je razmatrana visina kazne. Izrečeno im je 232, umjesto ranije dosuđene 334 godine zatvora.

Za četiri osuđenika, među kojima je i Abduladhim Maktouf, također su ukinute kazne izrečene po Krivičnom zakonu BiH, ali još nisu objavljene pravosnažne presude.

Do ukidanja presuda je došlo nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu prihvatio žalbe Maktoufa i Gorana Damjanovića da u njihovom slučaju nije trebao biti primijenjen Krivični zakon BiH, već Krivični zakon iz bivše Jugoslavije, kao blaži.

Ovu godinu obilježilo je i bjekstvo Novaka Đukića u Srbiju. On se našao na slobodi u februaru, nakon što mu je ukinuta pravosnažna presuda, jer je donesena po Krivičnom zakonu BiH, a kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora zbog ubistva 71 osobe na Tuzlanskoj kapiji.

Nakon primjene Krivičnog zakona bivše Jugoslavije, Đukiću je ovog ljeta kazna smanjena za pet godina. On je iskoristio slobodu i pobjegao u Srbiju, čije državljanstvo ima, i zbog toga ne može biti izručen BiH, kako bi bio vraćen u zatvor.

Kaznu može služiti u Srbiji, koja je sa BiH 2010. potpisala sporazum prema kojem se osuđenicima onemogućava izbjegavanje odlaska u zatvor.

U ovoj godini je Sud BiH izmijenio pravilnik o ostvarivanju pristupa informacijama i ukinuo anonimizaciju presuda i drugih odluka nakon više od dvije godine.

Međutim, ostalo je izdavanje desetominutnog audio i video materijala sa suđenja, koji najčešće nije upotrebljiv za novinarski posao. Pravilnikom je obustavljeno izdavanje fotografija optuženih, uz obrazloženje kako za to Sud BiH više nije ovlašten.

Neosuđivani i porodični ljudi

Najveću pravosnažnu presudu Sud BiH je izrekao Veselinu Vlahoviću zvanom Batko, a najnižu Draženu Mikuliću.

Apelaciono vijeće Suda BiH je Vlahoviću smanjilo kaznu za tri godine u odnosu na prvostepenu presudu, te je osuđen na 42 godine zatvora zbog višestrukih ubistava, silovanja, kao i drugih zločina počinjenih u tri sarajevska naselja koja su bila pod kontrolom srpske vojske.

“Sve je praćeno naročito hladnim i drskim obrascem ponašanja, što je imalo za posljedicu da ga svjedoci, posredne i neposredne žrtve, okarakterišu kao monstruma sa Grbavice, kao zloglasnog Batka”, kazao je sudija Zoran Božić prilikom odmjeravanja kazne u prvostepenom postupku.

Na godinu i po zatvora, Mikulić je osuđen za zlostavljanje bošnjačkog civila u logoru “Dretelj” kod Čapljine.

“Vijeće je kao olakšavajuće okolnosti cijenilo raniji život Mikulića, činjenicu da je neosuđivan i da ima troje maloljetne djece, kao i to da je u vrijeme počinjenja djela bio vrlo mlad”, kazao je Dragomir Vukoje, predsjedavajući Apelacionim vijećem.

Sud BiH je pravosnažno osudio još osam osoba. Po sedam godina zatvora dobili su Muhidin Bašić i Mirsad Šijak za silovanje Hrvatice u Varešu, a Zoran Milić za učešće u ubistvima bošnjačkih civila i maltretiranje jedne bošnjačke porodice u Busovači.

Predrag Prošić je osuđen na tri godine zatvora zbog učešća u nezakonitom zatvaranju Bošnjaka iz Sanskog Mosta, dok je Marku Adamoviću izrečeno 20, a Bošku Lukiću, koji je u bjekstvu, 12 godina zatvora za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Ključu. Najdan Mlađenović je osuđen na tri i po godine zatvora zbog učešća u paljenju dvije bošnjačke kuće u Bratuncu.

Pravosnažnim presudama oslobođeni su krivice Goran Sarić, Osman Brkan i Savo Živković.

Apelaciono vijeće je potvrdilo prvostepene presude kojima je Brkan oslobođen učešća u ubistvima srpskih starica u selu Blace (općina Konjic), kao i Živković za zločin počinjen u Bratuncu.

Nakon ukidanja prvostepene presude, kojom je Sarić osuđen na 14 godina zatvora, održano je obnovljeno suđenje. Apelaciono vijeće oslobodilo ga je odgovornosti. Sarić je bio osuđen zbog zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom u sarajevskoj općini Centar.

Sarić je bio proglašen krivim za razdvajanje tri grupe bošnjačkih muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici Jagomir u Sarajevu. Treću grupu zatočenika, znajući da će biti ubijeni, ostavio je u Jagomiru. Oslobođen je krivice u obnovljenom suđenju.

“Iz dokaza nije vidljivo da je izdao naredbu za preseljenje stanovništva i zatvaranje muškaraca, pa nije ni jasna uloga optuženog u tome”, navodi se u obrazloženju pravosnažne presude.

Najveća nepravosnažna kazna izrečena je Dragomiru Soldatu, Velemiru Đuriću i Zoranu Babiću. Osuđeni su po 21 godinu zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u selu Čarakovo kod Prijedora.

“Težina zločina je da je svih devet lica koja su ubijena bilo povezano krvnim srodstvom, i gubitak je višestruk”, rekla je Mira Smjalović, predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Obnovljena suđenja

Od 11 nepravosnažnih presuda, Apelaciono vijeće Suda BiH je ukinulo dvije i odredilo obnavljanje suđenja.

Presude su ukinute Veselku i Ivi Ragužu, koji su prvostepenom presudom oslobođeni optužbi za zločine počinjene nad Bošnjacima u Stocu i Čapljini, te Željku Jukiću koji je bio osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u Prozoru.

U ovoj godini je Apelaciono vijeće ukinulo oslobađajuću presudu Savi Babiću iz decembra prošle godine i odredilo obnovu postupka.

Na uslovnu slobodu su, prema podacima BIRN-a, četvorica osuđenika puštena iz zatvora. Radi se o Aliji Osmiću, braći Goranu i Zoranu Damjanoviću, te Savi Todoviću, kojem još nije istekla zatvorska kazna.

Trojica optuženika su preminula ove godine. Rasim Lišančić je umro nakon nepravosnažne presude kojom je osuđen na devet i po godina učešće u napadu na selo Serdari (općina Kotor-Varoš) u sklopu kojeg je ubijeno 16 srpskih civila, među kojima je bilo žena i djece.

U toku dokaznog postupka Tužilaštva BiH, umrli su Rade Škorić, kojem se sudilo za zločine u Kotor-Varoši, te Neđeljko Kuljić, koji je bio optužen za zločine počinjene u Bileći.

Tokom godine, u Sudu BiH nije sklopljen nijedan sporazum o priznanju krivice.

This post is also available in: English (English)