Utorak, 21 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dragan Marjanović, Saša Gavranović, Vitomir Dević, Zoran Šljuk, Dragomir Kezunović i Dario Slavuljica negirali su krivicu po optužnici koja ih tereti za zločin protiv čovječnosti.

Na teret im je stavljeno da su u noći između 17. i 18. juna 1992. godine, odveli 28 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na planinu Borje, gdje su ih izveli iz kamiona, naredili im da legnu licem prema zemlji, nakon čega su pucnjima iz vatrenog oružja u glavu zarobljenicima ubili svih 28 žrtava.

Žrtve su bačene u jamu, koja je, prema optužnici, prethodno iskopana i pripremljena. Posmrtni ostaci su pronađeni i identifikovani nakon rata.

Prema saopštenju iz Suda BiH, optuženi su učestvovali u protivpravnom zatvaranju civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u prostorijama Stanice javne bezbjednosti Teslić, zgrade Teritorijalne odbrane i vojnog zatvora Pribinići, gdje su civili svakodnevno fizički i psihički zlostavljani.

U optužnici se navodi da je Dragan Marjanović bio komandir Prvog voda Vojne policije Teslićke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a ostali optuženi pripadnici tog voda, a istovremeno i pripadnici vojnog dijela vojno-policijske formacije pod nazivom “Miće”.

Šestorica optuženih su prvobitno bila u grupi sa još sedmoricom osumnjičenih u predmetu nazvanom “Miće”. Riječ je o predmetu koji je u fazi istrage prebačen iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Najčitanije
Saznajte više
Dan ruskih dobrovoljaca u Višegradu bez prisustva dobrovoljaca
Predsjednik Srpsko-ruske zajednice “Zavet” Savo Cvjetinović rekao je da ruskim dobrovoljcima nije bio dopušten ulazak u Bosnu i Hercegovinu i prisustvovanje Danu ruskih dobrovoljaca.
Šta trebate znati o izvještaju Amnesty Internationala za prošlu godinu
Globalni sistem ljudskih prava je pod ozbiljnim pritiskom usljed povećanja broja ratova i autoritarnih režima, dok se međunarodno pravo se sve češće krši bez posljedica, navodi se u izvještaju Amnesty Internationala za 2025. godinu.
Krivična prijava zbog murala Slobodana Praljka u Mostaru
Obustavljen postupak protiv Luke Babića
Potvrđena oslobađajuća presuda za silovanje u Derventi
Radislav Krstić još uvijek nije zaprimio novu optužnicu