Utorak, 17 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dragan Marjanović, Saša Gavranović, Vitomir Dević, Zoran Šljuk, Dragomir Kezunović i Dario Slavuljica negirali su krivicu po optužnici koja ih tereti za zločin protiv čovječnosti.

Na teret im je stavljeno da su u noći između 17. i 18. juna 1992. godine, odveli 28 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na planinu Borje, gdje su ih izveli iz kamiona, naredili im da legnu licem prema zemlji, nakon čega su pucnjima iz vatrenog oružja u glavu zarobljenicima ubili svih 28 žrtava.

Žrtve su bačene u jamu, koja je, prema optužnici, prethodno iskopana i pripremljena. Posmrtni ostaci su pronađeni i identifikovani nakon rata.

Prema saopštenju iz Suda BiH, optuženi su učestvovali u protivpravnom zatvaranju civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u prostorijama Stanice javne bezbjednosti Teslić, zgrade Teritorijalne odbrane i vojnog zatvora Pribinići, gdje su civili svakodnevno fizički i psihički zlostavljani.

U optužnici se navodi da je Dragan Marjanović bio komandir Prvog voda Vojne policije Teslićke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a ostali optuženi pripadnici tog voda, a istovremeno i pripadnici vojnog dijela vojno-policijske formacije pod nazivom “Miće”.

Šestorica optuženih su prvobitno bila u grupi sa još sedmoricom osumnjičenih u predmetu nazvanom “Miće”. Riječ je o predmetu koji je u fazi istrage prebačen iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Najčitanije
Saznajte više
Usvojene izmjene Krivičnog zakona Federacije za rodno zasnovano ubistvo žene na čekanju zbog amandmana
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene i dopune Krivičnog zakona koje kao posebno djelo tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano i kažnjavaju distribuciju sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Ipak, primjena zakona neće biti moguća jer je Federalna vlada usvojila amandman koji definiše pojam “životnog partnera”.
Potrebna regulacija digitalnih platformi u BiH utemeljena na ljudskim pravima
Platforme moraju hitno poduzeti mjere za smanjenje širenja štetnog sadržaja, a Bosna i Hercegovina donijeti jasan pravni okvir za online i društvene medije, u skladu s ljudskim pravima, rečeno je na radionici o digitalnim platformama i upravljanju online medijima u BiH.