Neprocesuiranje djela ratnog zločina

Dokumenti su uvedeni za vrijeme ispitivanja svjedoka Save Bojanovića, koji je do kraja 1993. godine bio sudija Vojnog suda u Bijeljini.

Bojanović je objasnio da su vojni sudovi bili pri komandama korpusa i da su podnosili izvještaje Vrhovnom vojnom sudu pri Glavnom štabu VRS-a, koji je za svoj rad odgovarao Glavnom štabu, Vladi i predsjedniku Republike Srpske (RS).

Mladiću je, kao komandantu Glavnog štaba VRS-a, na teret stavljeno da je u znatnoj mjeri doprinio uklanjanju bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Prema optužnici, Mladić je za ovo krivično djelo odgovoran jer, između ostalog, nije preduzeo odgovarajuće korake da budu sprovedene istrage o zločinima i kažnjeni počinioci.

O postupanju u konkretnim istragama ubistava, silovanja i pljačke nesrpskog stanovništva Tužilaštvo je ispitivalo svjedoka Bojanovića.  

Pozivajući se na uložene dokumente, Optužba je isticala navode o puštanju osumnjičenih za ubistva iz pritvora prije podizanja optužnice, kao i izricanju kazni od pet i manje godina zatvora za ubistvo.

Na pitanje zbog čega su za krađu izricane uslovne kazne, svjedok Bojanović je rekao da je takav stav o kaznenoj politici zauzet na sjedinici krivičnog vijeća.

“Smatrali smo da se i uslovnom kaznom može postići svrha kažnjavanja, a najviše zbog činjenice da su počinioci bili pripadnici VRS-a i da bi izricanjem zatvorske kazne bila oslabljena vojna moć”, objasnio je Bojanović i dodao da su u nekim slučajevima izricane i zatvorske kazne.

On je potvrdio da tokom rata za zločine nad nesrpskim stanovništvom niko nije optužen za ratni zločin kao krivično djelo.

Mladić je optužen i za genocid počinjen u Srebrenici, teror nad stanovništvom Sarajeva, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, kao i za progon koji je u nekoliko opština dosegao razmjere genocida, a jedna od njih je Ključ.

U optužnici su izdvojeni zločini počinjeni u Ključu od maja do juna 1992., a Odbrana je kao svjedoka izvela Dušana Kukobata, nekadašnjeg načelnika Štaba 17. pješadijske brigade u Ključu, koji je svjedočio o događajima nakon 19. avgusta 1992. godine.

Tokom unakrsnog ispitivanja, on je rekao da je zona odgovornosti dok je bio u toj brigadi bila na frontu, a ne u gradu.

“Nisam imao informacije šta se događalo u gradu niti je o tome razgovarano. Jedino što sam čuo poslije rata, ali nisam bio svjedok tih događaja”, rekao je Kukobat.   

Tužilaštvo je napomenulo da su iz ove brigade do sada osuđena ili optužena četiri lica.  

Novi svjedok će se pred sudijama pojaviti u nastavku suđenja, u ponedjeljak, 10. novembra.