Petak, 16 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Normal 0 21 false false false BS-LATN-BA X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 Svjedok Milorad Sokolović je izjavio da je u aprilu 1992. godine oko šest hiljada Bošnjaka iz Rogatice otišlo prema Žepi i Sarajevu, čime se prepolovio njihov broj na području opštine.

“Nakon što su počeli sukobi, ostatak muslimana se opet odlučio da idu van Rogatice i odmah su se dislocirali. Jedan dio, predvođen političkim vođama, otišao je preko muslimanskih sela prema Međeđi, a drugi dio je, predvođen vojnim starješinama, išao preko Prače u Ustipraču. Nakon tih odlazaka je broj muslimana u Rogatici bio vrlo mali”, pojasnio je Sokolović.

Ratka Mladića Haško tužilaštvo tereti da je, kao bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u progonu Bošnjaka i Hrvata iz 15 opština pod kontrolom srpskih snaga, od kojih je jedna i Rogatica.

Među incidentima navedenim u optužnici su i ubistva više zatvorenika u logorima Rasadnik i školi “Veljko Vlahović” u Rogatici 1992. godine.

Na pitanje da li se Izvršni odbor opštine Rogatica bavio zatvorenicima u tim logorima, Sokolović je odgovorio negativno.

“Ne znam je li ta mjesta organizovala policija ili vojska, ali civilna vlast sigurno nije. Koliko znam, ideja je bila da se na ta mjesta mogu skloniti u ratnoj situaciji i muslimani i Srbi i malo Hrvata koji su tu bili”, rekao je Sokolović.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Sokolović je ispitivan i o tome da li zna da su zatvorenici u školi “Veljko Vlahović” maltretirani, na što je svjedok odgovorio da o tome ništa ne zna.

“Ne mogu ništa o tome potvrditi s obzirom da nisam učestvovao u formiranju niti sam dolazio tamo. Izvršni odbor nije nikada razmatrao tu lokaciju. To treba pitati vojsku ili policiju i saslušati one koji imaju iskustva”, kazao je Sokolović.

Mladićeva Odbrana je počela i sa ispitivanjem Desimir Šarenca, bivšeg bezbjednjaka Prve sarajevske brigade VRS-a, koji je rekao da ta brigada nikada nije napadala Sarajevo, već samo održavala linije oko grada.

Šarenac je rekao da srpske snage nisu artiljerijski gađale civilne zone u gradu, ali da su snage Armije BiH (ABiH) to nekada činile, pa onda za to okrivljavale VRS.

“Što se tiče snajperskog djelovanja ABiH, ono je bilo vrlo izraženo, a upečatljiv primjer je pogibija starca od 70 godina na ulazu u Dobrinju koji je na vratima pogođen”, izjavio je Šarenac.

Suđenje Mladiću – koji je optužen i za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam općina, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce – nastavlja se u srijedu, 24. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Posebni odjel za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal (POSKOK). Foto: Detektor
Potvrđena optužnica za zloupotrebe pri nabavci medicinske opreme u Tuzli
Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK) potvrdio je optužnicu protiv četiri osobe i jednog pravnog lica zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja pri nabavci medicinske opreme.
Aleksandar Knjeginjić Foto: Facebook
Bez odluke za peticiju protiv “Dana bijelih traka”, povratnici u Prijedor razočarani
Pet mjeseci nakon zaprimljene dvije krivične prijave protiv Aleksandra Knjeginjića, ranije osuđenog za zločine u Prijedoru, od kojih se jedna odnosi na organizovanje peticije protiv Dana bijelih traka u ovom gradu, Državno tužilaštvo još nije donijelo odluke, što za žrtve i povratnike predstavlja razočarenje i osjećaj nezaštićenosti.
Novi amandmani na Prijedlog zakona o VSTV-u
Potvrđena optužnica za zločine u Muzičkoj školi u Zenici