Članak

Samo jasno odbijanje svjedočenja povlači kaznu

19. Septembra 2014.00:00
Zakonom je propisano da samo svjedoci koji eksplicitno odbiju da svjedoče, mogu biti kažnjeni novčanom ili zatvorskom kaznom, dok oni svjedoci koji se pojave u sudnici ali izbjegavaju da daju odgovore, ne mogu biti sankcionisani.

This post is also available in: English

Sud BiH nedavno je na suđenju za ratne zločine kaznio svjedoka sa 20.000 KM jer je odbio da svjedoči, kako je utvrdilo Sudsko vijeće, bez opravdanog razloga.

Kako objašnjavaju u Službi za odnose sa javnošću Suda BiH, nakon pravosnažnosti rješenja o kažnjavanju, svjedok može biti ponovo pozvan i upozoren da mu se u slučaju ponovnog odbijanja da svjedoči može odrediti pritvor do 90 dana.

Ako i nakon toga odbija, može se pročitati njegova izjava.

“U konačnici, svjedok koji je platio i bio 90 dana u zatvoru, može opet odbiti da svjedoči, to su sve zapravo mjere koje njega trebaju natjerati da svjedoči, a ako to ipak ne učini, onda se pročita njegova izjava na glavnom pretresu”, navode iz Službe za odnose s javnošću Suda BiH.

Na suđenjima za ratne zločine nije rijetkost da svjedoci izbjegavaju da svjedoče, ponavljajući odgovore “ne znam”, “ne sjećam se” i slično.

Advokat Dražen Zubak smatra da u situacijama u kojima je očigledno da svjedok izbjegava odgovore, treba smatrati da on odbija da svjedoči.

“Mora se nečega sjećati. Ne bi ga bezveze niko zvao za svjedoka… To treba cijeniti od slučaja do slučaja, to se ne može generalno cijeniti. Ako je došao na sud, ali kao da nije, ja takvo ponašanje svjedoka smatram isto kao da odbija svjedočenje”, ističe Zubak.

Advokat Lejla Čović kaže da bi se u određenim okolnostima svjedoci koji izbjegavaju da na sudu ispričaju sve što znaju mogli eventualno teretiti za lažno svjedočenje.

“Zakon je takav da se može kazniti samo onaj svjedok koji odbije svjedočenje, koji pristupi i kaže izričito ‘ja ne želim’ ili ‘odbijam da svjedočim’. Takav svjedok može biti kažnjen, a ovi drugi svjedoci, za njih ne postoji pravna regulativa jer je vrlo teško provjeriti te navode. Ako svjedok kaže da se ne sjeća, jedino što vi možete jeste da na neki drugi način dokažete da to što govori da ne zna ili nije čuo ili vidio, da to nije istina i da zapravo ima saznanja. Onda se takav svjedok može teretiti za lažno svjedočenje”, smatra Čović.

Zbog ponavljanja odgovora svjedoka da nema nikakvih saznanja ili da se ničega ne sjeća sudska vijeća upozoravaju svjedoke da su dužni govoriti istinu, iako nisu u mogućnosti da ih kazne.

Marija Taušan


This post is also available in: English