Srijeda, 8 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedočeći u korist Tužilaštva BiH, Čardaković je ispričao da je polovinom 1992., zajedno sa grupom policajaca, otišao u Tarčin kako bi uzeo izjave od zatočenih Srba.

“Ranije sam čuo da su kod nekih zarobljenih lica nađeni spiskovi o naoružanju. Nas je interesovalo da li imaju oružje, kako su ga dobili, od kada je počelo naoružavanje. Saznali smo da je to počelo još krajem 1991. godine”, rekao je svjedok.

On je naveo i kako sve osobe koje je ispitivao u “Silosu” nisu imale oružje, te da su sačinjeni spiskovi o tome ko jeste a ko nije imao.

“Neka lica su negirala da imaju oružje, da bi nakon toga policija na terenu pronalazila oružje”, kazao je Čardaković, dodavši da prilikom ispitivanja nije korištena sila niti je vidio povrede na zatočenicima.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Ðelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.  

Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, Kalember stražar u “Silosu”. Ostali su bili pripadnici civilne, policijske vlasti i vojne vlasti.

Svjedok je naveo kako je čuo da se sve osobe “odlukom Ratnog predsjedništva nalaze u izolaciji”, ali da on tu odluku nije vidio. Odbrane su ustvrdile da je izolacija prema nekim osobama bila određena zbog “neprijateljskog djelovanja”.

“Lica kod kojih je pronađeno oružje mogli smo po zakonu držati 72 sata u pritvoru ili predati istražnom sudiji. Ali tada na tom području nije bilo suda niti se moglo ići u drugi sud jer je sve bilo u blokadi. Kasnije su došle sudije iz Zenice”, rekao je on.

Na pitanje Sudskog vijeća koliko je u “Silosu” bilo zatočenika, svjedok je odgovorio kako misli da ih je bilo oko 150, ali da nije siguran. Kazao je da je tada upravnik “Silosa” bio Bećir Hujić.

Dugi svjedok koji je danas došao na Sud BiH nije salušan, jer je Sudsko vijeće kazalo da ga ne bi stigli ispitati.

Suđenje se nastavlja 20. februara.

Najčitanije
Saznajte više
Izložba “Životi iza polja smrti” ponovo u New Yorku
Izložbe Memorijalnog centra Srebrenica i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) – “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti“ i “Naslijeđe nade nakon genocida u Srebrenici 1995: Putovanje nove generacije”, postavljene 2025. povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, ponovo će biti otvorene u sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku.
Odbijen Krstićev zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) ponovo je odbio zahtjev za prijevremeno puštanja na slobodu nekadašnjeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića, osuđenog na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici.
Interpol raspisao potjernicu za Rankom Grabom
Prijavljene prijetnje novinarkama BIRN-a