Naoružano i opasno stanovništvo

Esad Muhibić, bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH), ispričao je da su međunarodne organizacije tokom rata posjećivale zatvorene Srbe u “Silosu”. Dodao je kako nije čuo da su zatvorenici bili maltretirani.

“Crveni krst me je informisao da je odnos prema zatočenicima bio dobar, ali da bi se trebalo nešto uraditi na poboljšanju smještaja”, rekao je Muhibić, koji je svjedočio uz prisustvo pravnog savjetnika advokata Vlade Adamovića.

Svjedok je kazao da od kraja 1993. do početka 1995. godine, kada je obavljao dužnost pomoćnika komandanta, zatočenici nisu vođeni na borbene linije, ali da je čuo da je ranije bilo “nekih tragedija” na tim linijama.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Ðelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.

Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, Kalember stražar u “Silosu”, a Kazić komandant 9. brdske brigade. Ostali su bili pripadnici civilne, vojne i policijske vlasti.

Muhibić je rekao kako je saznao da su za upravnike i zamjenike u “Silosu” bili postavljeni Bećir Hujić, Halid Čović i Šerif Mešanović, koji su bili “profesionalci” u svom poslu.

Svjedok je kazao da je početkom rata bio komandant Rejonskog štaba Teritorijalne odbrane u Tarčinu. Rekao je da je srpsko stanovništvo 1992. bilo naoružano i da je odlučeno da će se oružje oduzimati jer je naoružano stanovništvo predstavljalo najveću opasnost.

Na suđenju je svjedočio Muhamed Merđanović, bivši pripadnik Službe bezbjednosti 9. brdske brigade, čije je ispitivanje prekinuto 28. novembra, kako bi mu se dodijelio pravni savjetnik. 

Njemu su prezentovani zahtjevi za radno angažovanje zatočenika sačinjeni 1993. godine na kojima su njegovi potpisi i signatura. Merđanović je kazao da je to zbog toga što je on bio zadužen za arhiviranje dokumenata.

“Ja nisam mogao donijeti odluku o radnom angažovanju zatvorenika”, rekao je on.

Odbrana optuženog Kazića predočila je Sudskom vijeću naredbu iz januara 1993. godine za radno angažovanje zatvorenika koju je Nezir Kazić potpisao po “naređenju više komande”.

Suđenje se nastavlja 26. decembra.