Utorak, 1 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Naša politika nije bila etničko čišćenje, već da svi koji žele mogu da ostanu, s tim da oni koji žele dobrovoljno otići, to mogu učiniti. Željeli smo da paralelno postoji sloboda kretanja, a da oni koji ostanu, imaju ista prava”, rekao je svjedok.

Krajišnik je odgovarao na dodatna pitanja optuženog nakon dvodnevnog unakrsnog ispitivanja tužioca.

Karadžić je Krajišniku predočio njegov proglas iz aprila 1992. godine, u kojem se, između ostalog, poručuje bošnjačkom stanovništvu da će možda živjeti u “muslimanskom dijelu BiH, a možda i u srpskom”.

“To će zavisiti od političkog dogovora. Za sada ste vi u srpskoj BiH i treba da uživate ista prava kao Srbi”, navedeno je u pročitanom proglasu, koji, prema Krajišniku, odražava tadašnju srpsku politiku.

Krajišnik, bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, pravosnažno je pred Haškim tribunalom osuđen na 20 godina zatvora zbog prisilnog premještanja, deportacije i, djelimično, progona Bošnjaka i Hrvata tokom rata u BiH.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant oružanih snaga, optužen je takođe za progon nesrpskog stanovništva širom BiH, kao i za genocid počinjen u Srebrenici, terorisanje stanovnika Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.  

Odgovarajući na pitanja o odnosu vlasti i Vojsci Republike Srpske (VRS), Krajišnik je kazao kako su ministri odbrane bili marginalizovani. On je rekao da oficiri VRS-a na čelu s komandantom Ratkom Mladićem bili protiv zločina.

“Kad god bi dolazio, Mladić je imao snažan otpor prema vršenju zločina. Za paravojne formacije je govorio da nikad kriminalci ne mogu napraviti državu. Ja to moram reći, iako smo jedno vrijeme bili u raskolu”, naveo je Krajišnik.

Mladiću se u Tribunalu takođe sudi za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

Prema Krajišnikovom svjedočenju, politika srpske strane je bila da se zarobljenici oslobode po principu “svi za sve”, ali da to nije nailazilo na odobravanje svih bošnjačkih predstavnika.

Krajišnik, koji je poslije izdržane dvije trećine kazne pušten na slobodu 31. avgusta, svjedočenje je okončao izražavajući zahvalnost sudijama na pomoći u vezi sa zahtjevom koji je podnio za reviziju njegove presude.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 26. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Podignuta optužnica protiv vozača tramvaja za nesreću u februaru
Sarajevsko Kantonalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv vozača tramvaja Adnana Kasapovića zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja i ugrožavanja javnog prometa.
Navijači Fudbalskog kluba Borac: Foto: Detektor
Udruženja žrtava od UEFA-e traže odgovornost zbog veličanja Ratka Mladića na tribinama
Nekoliko udruženja žrtava podnijelo je žalbu UEFA-i i zatražilo pokretanje disciplinskog postupka protiv FK Borac Banja Luka zbog ponovljenih i dokumentovanih slučajeva veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na utakmicama ovog kluba.
Produžen pritvor osumnjičenom za oštećenje vjerskih objekata u Međugorju