Srijeda, 30 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Naša politika nije bila etničko čišćenje, već da svi koji žele mogu da ostanu, s tim da oni koji žele dobrovoljno otići, to mogu učiniti. Željeli smo da paralelno postoji sloboda kretanja, a da oni koji ostanu, imaju ista prava”, rekao je svjedok.

Krajišnik je odgovarao na dodatna pitanja optuženog nakon dvodnevnog unakrsnog ispitivanja tužioca.

Karadžić je Krajišniku predočio njegov proglas iz aprila 1992. godine, u kojem se, između ostalog, poručuje bošnjačkom stanovništvu da će možda živjeti u “muslimanskom dijelu BiH, a možda i u srpskom”.

“To će zavisiti od političkog dogovora. Za sada ste vi u srpskoj BiH i treba da uživate ista prava kao Srbi”, navedeno je u pročitanom proglasu, koji, prema Krajišniku, odražava tadašnju srpsku politiku.

Krajišnik, bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, pravosnažno je pred Haškim tribunalom osuđen na 20 godina zatvora zbog prisilnog premještanja, deportacije i, djelimično, progona Bošnjaka i Hrvata tokom rata u BiH.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant oružanih snaga, optužen je takođe za progon nesrpskog stanovništva širom BiH, kao i za genocid počinjen u Srebrenici, terorisanje stanovnika Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.  

Odgovarajući na pitanja o odnosu vlasti i Vojsci Republike Srpske (VRS), Krajišnik je kazao kako su ministri odbrane bili marginalizovani. On je rekao da oficiri VRS-a na čelu s komandantom Ratkom Mladićem bili protiv zločina.

“Kad god bi dolazio, Mladić je imao snažan otpor prema vršenju zločina. Za paravojne formacije je govorio da nikad kriminalci ne mogu napraviti državu. Ja to moram reći, iako smo jedno vrijeme bili u raskolu”, naveo je Krajišnik.

Mladiću se u Tribunalu takođe sudi za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

Prema Krajišnikovom svjedočenju, politika srpske strane je bila da se zarobljenici oslobode po principu “svi za sve”, ali da to nije nailazilo na odobravanje svih bošnjačkih predstavnika.

Krajišnik, koji je poslije izdržane dvije trećine kazne pušten na slobodu 31. avgusta, svjedočenje je okončao izražavajući zahvalnost sudijama na pomoći u vezi sa zahtjevom koji je podnio za reviziju njegove presude.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 26. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Državna tužiteljica zatražila izuzeće Disciplinske komisije zbog sumnje u pristrasnost
Glavna rasprava u disciplinskom postupku protiv tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Violete Mandić, zbog kršenja etičkog kodeksa i kašnjenja u izvršavanju dužnosti, odgođena je nakon što je zatražila izuzeće Disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Okružno javno tužilaštvo Bijeljina. Foto: Detektor
Odbijena disciplinska tužba protiv tužiteljice iz Bijeljine
Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom je odbijena disciplinska tužba protiv Olge Pantić, bivše glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, zbog kršenja propisa kojima se regulišu poslovi rukovođenja tužilaštvom i tužilačkom upravom.
Poziv EU da sankcioniše zvaničnike Srbije i Republike Srpske zbog veličanja Mladića
Povratnik u Bratunac traži naknadu štete zbog napada 

Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice