Četvrtak, 19 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Naša politika nije bila etničko čišćenje, već da svi koji žele mogu da ostanu, s tim da oni koji žele dobrovoljno otići, to mogu učiniti. Željeli smo da paralelno postoji sloboda kretanja, a da oni koji ostanu, imaju ista prava”, rekao je svjedok.

Krajišnik je odgovarao na dodatna pitanja optuženog nakon dvodnevnog unakrsnog ispitivanja tužioca.

Karadžić je Krajišniku predočio njegov proglas iz aprila 1992. godine, u kojem se, između ostalog, poručuje bošnjačkom stanovništvu da će možda živjeti u “muslimanskom dijelu BiH, a možda i u srpskom”.

“To će zavisiti od političkog dogovora. Za sada ste vi u srpskoj BiH i treba da uživate ista prava kao Srbi”, navedeno je u pročitanom proglasu, koji, prema Krajišniku, odražava tadašnju srpsku politiku.

Krajišnik, bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, pravosnažno je pred Haškim tribunalom osuđen na 20 godina zatvora zbog prisilnog premještanja, deportacije i, djelimično, progona Bošnjaka i Hrvata tokom rata u BiH.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant oružanih snaga, optužen je takođe za progon nesrpskog stanovništva širom BiH, kao i za genocid počinjen u Srebrenici, terorisanje stanovnika Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.  

Odgovarajući na pitanja o odnosu vlasti i Vojsci Republike Srpske (VRS), Krajišnik je kazao kako su ministri odbrane bili marginalizovani. On je rekao da oficiri VRS-a na čelu s komandantom Ratkom Mladićem bili protiv zločina.

“Kad god bi dolazio, Mladić je imao snažan otpor prema vršenju zločina. Za paravojne formacije je govorio da nikad kriminalci ne mogu napraviti državu. Ja to moram reći, iako smo jedno vrijeme bili u raskolu”, naveo je Krajišnik.

Mladiću se u Tribunalu takođe sudi za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

Prema Krajišnikovom svjedočenju, politika srpske strane je bila da se zarobljenici oslobode po principu “svi za sve”, ali da to nije nailazilo na odobravanje svih bošnjačkih predstavnika.

Krajišnik, koji je poslije izdržane dvije trećine kazne pušten na slobodu 31. avgusta, svjedočenje je okončao izražavajući zahvalnost sudijama na pomoći u vezi sa zahtjevom koji je podnio za reviziju njegove presude.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 26. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Postupak protiv sutkinje iz Sarajeva zbog kašnjenja u donošenju odluka
Ured disciplinskog tužioca najavio je na pripremnom ročištu da će zatražiti utvrđivanje odgovornosti Dijani Jusufović-Kaknjašević, sutknji Općinskog suda u Sarajevu zbog kašnjenja sa donošenjem odluka u sedam predmeta.
Sud BiH i VSTV prebaciju odgovornost za implementaciju presude Miloradu Dodiku
Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine obavjestio Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) da Osnovni sud u Banjoj Luci odbio izbrisati Milorada Dodika iz registra kao predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata uprkos pravosnažnoj presudi, iz VSTV odgovornost za implementaciju ove odluke prebacuje nazad na Državni sud.
Osman Mehmedagić: Nisu pronađeni podaci pod imenom optuženog