Petak, 15 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedočeći u korist Tužilaštva BiH, Bilić, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), rekao je da je u junu 1993. uhapšen i odveden u “Silos”. Po dolasku u taj objekat, odveden je na ispitivanje u jednu kancelariju.

“Pitali su me koliko sam ubio muslimana. Rekao sam ‘nijednog’, a oni da jesam. Tu su me tukli, ali ja ne znam te ljude, bilo ih je više. Udarali su me po leđima”, kazao je Bilić.

Nakon tog ispitivanja, svjedok je, kako se prisjetio, smješten u ćeliju. Tu je zatekao još osoba hrvatske nacionalnosti.

Za zločine počinjene u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Ðelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.  

Prema optužnici, Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Kalember je bio stražar u “Silosu”, dok su ostali bili pripadnici civilne, vojne i policijske vlasti.

Svjedok Bilić je ispričao da su osim muškaraca u “Silosu” bile zatočene i žene. 

Opisujući uslove boravka u “Silosu”, Bilić je rekao da se zatočenici nisu kupali, a da su fiziološke potrebe obavljali u ćeliji.

“Uslovi su bili loši. Hrana je bila slaba. Dobivali smo malo tvrdog kruha, riže, krompira…”, kazao je on, dodavši da su se uslovi poboljšali nakon što je posjete Crvenog krsta “Silosu”.

Bilić je rekao da je prije hapšenja živio u selu Pirin u općini Kiseljak. Na tom području je, zajedno s drugim mještanima, čuvao straže sve dok nije uhapšen.

Suđenje će se nastaviti 10. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Odstupanja prilikom dodjele predmeta putem CMS-a u Sudu BiH
Svjedokinje na disciplinskom postupku protiv suspendovanog predsjednika Državnog suda Ranka Debevca su opisale da je u Sudu bilo odstupanja u okviru Sistema za automatsku dodjelu predmeta CMS, a iskaze su dale uz mjere zaštite.
Odbijen zahtjev Ratka Mladića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove odbio je zahtjev Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, za puštanje na prijevremenu slobodu zbog narušenog zdravstvenog stanja, uz obrazloženje da ne postoji dodatni tretman dostupan bilo gdje koji mu nije dostupan u Nizozemskoj.
Oslobođeni za zločin u Štrpcima traži više od 140.000 KM naknade
VSTV imenovao glavnog brčanskog tužioca uprkos ranijoj disciplinskoj tužbi