Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Ilija Šipura je ovo rekao objašnjavajući razlike u svojim izjavama datim na suđenju i u istrazi.

Šipura je ispričao kako je sa još četiri vojnika pripadao jednoj od šest grupa koje su u septembru 1992. učestvovale u napadu na selo Serdari, a cilj je bio da uzmu hranu i oružje sa šireg područja.

On je objasnio kako akcija nije uspjela zbog paljbe i bombardiranja, te da su dvojica muslimanskih vojnika poginula.

“Ne znam ko je ubio civile. Niko nije planirao ubistva”, prisjetio se Šipura, te dodao kako ništa nije vidio jer je njegova grupa kasnila u akciju.

Za učešće u napadu na Serdare (Kotor-Varoš) izvedenom 17. septembra 1992. godine, kada je ubijeno 16 civila srpske nacionalnosti, optuženi su Fikret Planinčić, Rasim Lišančić, Sead Menzil i Mirsad Vatrač, bivši pripadnici Teritorijalne odbrane (TO).

Na ročištu se Šipura nije mogao sjetiti ko su bile vođe grupa koje su učestvovale u napadu na selo. Tužilac Dragan Čorlija je iz iskaza ranije datog Tužilaštvu pročitao da je svjedok, između ostalog, naveo da je vođa jedne grupe bio optuženi Menzil, a zamjenik vođe u drugoj grupi prvooptuženi Planinčić.

Svjedok je kazao kako je bio pod pritiskom dok je davao izjavu.

“Rekli su mi: ‘Možemo mi i drugačije razgovarati.’ (…) Pomislio sam da će me vezati i udarati”, odgovorio je svjedok.

Tužilac Čorlija je kazao kako nisu tačni ti navodi, dok su Odbrane uložile prigovore na zakonitost ovog iskaza, ocijenivši da je svjedok bio ucijenjen, u strahu i navođen na odgovore.

Šipura nije mogao reći da li je ijedan od optuženih učestvovao u napadu na Serdare.

Prema rasporedu, naredno ročište je 27. augusta.

Najčitanije
Saznajte više
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je kriminalizovano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili na drugi način stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija BiH.
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi
VSTV predstavio mrežu sudija i tužilaca za komunikaciju s medijima