Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Alphons Orie, predsjedavajući Sudskog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), odbio je prijedlog Odbrane Mladića, istaknuvši da ne postoje “konkretni razlozi” da se skrati vrijeme koje optuženi provodi u sudnici.

“Sudsko vijeće smatra da u ovom periodu nije potrebno skratiti vrijeme trajanja ročišta. Napominjemo da ćemo nastaviti da pratimo zdravstveno stanje optuženog i ukoliko se iskaže potreba, skratit ćemo vrijeme u sudnici, kako bi se on mogao oporaviti od bilo koje medicinske tegobe”, istakao je Orie.

Mladićeva Odbrana je u aprilu ove godine zatražila da se vrijeme koje Mladić provodi u sudnici skrati na maksimalno četiri sata dnevno, te da ročišta budu zakazivana četiri puta sedmično, umjesto dosadašnjih pet dana. Također je zatraženo da Mladiću bude dat slobodan dan nakon svake “emocionalne krize”.

Haško tužilaštvo se nije protivilo ovom zahtjevu Odbrane.

Sudsko vijeće MKSJ-a je zatim u junu ove godine saslušalo medicinskog oficira ureda registrara, koji je rekao da je Mladićevo zdravstveno stanje stabilno, ali je dodao da se slaže da bi vrijeme u sudnici trebalo ograničiti na četiri dana sedmično u cilju “smanjenja rizika od medicinskih tegoba”.

Međutim, Sudsko vijeće, kojim predsjedava Orie, odlučilo je da odbije podnesak Odbrane, ocijenivši da ne postoji dovoljno konkretni dokazi o tome da dodatno vrijeme koje Mladić provodi u sudnici negativno utiče na njegovo zdravstveno stanje.

Suđenje Ratku Mladiću za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja počelo je u maju 2012. godine.   

Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih općina počinjen 1992. godine, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.