Nedjelja, 30 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Petar Knežević je u ratu bio angažiran u inžinjerijskoj postrojbi u brigadi “Rama” Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Optuženog Jukića, kako je ispričao, upoznao je 1998. godine, ali nikada nije čuo da je nekome nanio zlo.
Na pitanje braniteljice Irene Pehar on je potvrdio da je o ratnim zbivanjima u Prozoru razgovarao s Hamidom Kmetašem, koji je bio svjedok Tužilaštva BiH. 
“Hamid je rekao da je on dobro prošao u ratu, ali da njegov sin Durmo nije”, kazao je svjedok.
Hamid Kmetaš je pred Sudom BiH svjedočio u februaru 2012. godine, kada je izjavio da ga je optuženi Željko Jukić prilikom protjerivanja iz sela Lapsunj u augustu 1993. fizički maltretirao. 
Optužnica tereti Jukića kao bivšeg pripadnika HVO-a da je, s drugim pripadnicima HVO-a i Hrvatske vojske (HV), od jula do septembra 1993. godine učestvovao u progonu civila, ubistvima i prisilnim nestancima bošnjačkog stanovništva iz općine Prozor. 
Mato Zadro, drugi svjedok Odbrane, rekao je kako je kao pripadnik jedinice “Domobrani” bio stražar ispred Srednjoškolskog centra u Prozoru.
“Unutra su bili zatvoreni muslimani. Niko nije mogao ni ući ni izaći. Mi smo, međutim, puštali žene da im unesu hranu i da se malo vide”, prisjetio se Zadro.
On je kazao kako nikada nije vidio da je Željko Jukić odveo neke muškarce iz centra i da ih nije vratio. Kako je rekao, svi koji su vođeni na rad, vraćeni su nazad.
Suđenje se nastavlja 22. augusta.
Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.