Članak

“Nepotrebno stradanje” oko Srebrenice

17. Juna 2013.00:00
Bivši bezbjednosni oficir Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Dragomir Keserović izjavio je na suđenju Ratku Mladiću da je u julu 1995. u okolini Srebrenice bilo “nepotrebnog stradanja pripadnika 28. divizije Armije BiH (ABiH) i možda civila koji

This post is also available in: English

su krenuli u taj proboj”.

Keserović je rekao da mu nije poznato da li su hiljade Bošnjaka “po kratkom postupku” pogubljene nakon što ih je Vojska Republike Srpske (VRS) zarobila.

“U kakvom postupku su – kratkom ili drugom – Muslimani stradali, ne mogu svjedočiti”, rekao je Keserović, dodavši da nije bio svjedok zatvaranja ili stradanja Bošnjaka.

Mladić, bivši komandant VRS-a, optužen je za genocid počinjen nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN). Po optužnici, masovna pogubljenja sprovedena su na više lokacija oko Zvornika, gdje su zarobljenici dovedeni iz okoline Bratunca.

Optužnica Mladića tereti i za progon Bošnjaka i Hrvata, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Keserović je posvjedočio da mu je 16. jula 1995. Mladić naredio da preuzme komandu nad operacijom “pretresa terena i gonjenja 28. divizije ABiH”, koja je pokušavala da se probije iz obruča VRS-a oko Srebrenice u zoni odgovornosti Bratunačke brigade.

U toj operaciji, zadatak je bio “da se stupi u borbu, da dođe do uništenja i gubitaka, zarobljavanja i razoružavanja” neprijatelja, poslije čega bi se sa zarobljenima postupalo po pravilu službe, posvjedočio je Keserović.

“Ili u skladu sa onim što je general Mladić želio”, sugerisao je tužilac Peter McCloskey. “Ne mogu odrediti šta je želio general Mladić mimo toga što je naredio. Nikakve naznake izvan tog zadatka da se nastavi sa blokadom nije dao – bar ne meni”, odgovorio je Keserović.

Svjedok je, međutim, izjavio da je to Mladićevo naređenje smatrao “vojnički neprihvatljivim”. Na pitanje predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja zašto, objasnio je da “nije bio komandant nijedne od jedinica u operaciji” niti je imao komandnu strukturu na terenu.

Posredstvom svog nadređenog oficira Zdravka Tolimira, Keserović je, kako je rekao, uspio da izdejstvuje da Mladić promijeni naređenje. Umjesto da preuzme komandu nad operacijom potrage, Keserović je dobio zadatak da ode u Bratunac i “prikupi informacije šta se i kako radi”.

Po novom naređenju, Keserović je trebalo da u Bratuncu sastane i sa obavještajnim oficirom Glavnog Štaba VRS-a Radoslavom Jankovićem i prenese mu naređenje da se sa komandantom Holandskog bataljona UNPROFOR-a Thom Karremansom dogovori o evakuaciji “plavih šljemova” iz Potočara preko Srbije.

Keserović je kazao da je od generala Tolimira čuo da je u zoni Bratunca i Zvornika bio tadašnji šef uprave za bezbjednost Glavnog Štaba VRS-a Ljubiša Beara.

Bearu je Međunarodni sud u Haagu proglasio krivim za genocid počinjen u Srebrenici i nepravosnažno osudio na doživotni zatvor.
 
Keserović će svjedočenje nastaviti u utorak, 18. juna.

Radoša Milutinović


This post is also available in: English