Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžić je svjedočenjem potpukovnika Kosorića pobijao iskaz drugog oficira VRS-a, Momira Nikolića, da je 12. jula 1995. godine, dan poslije zauzimanja Srebrenice, od kolega saznao da će svi zarobljeni Muslimani biti pobijeni.

Svjedočeći ranije protiv Karadžića, Nikolić je izjavio da mu je tog dana, ispred hotela “Fontana” u Bratuncu, pukovnik Vujadin Popović, tada glavni oficir za bezbjednost Drinskog korpusa VRS-a, najavio da će “sve balije” biti pobijene. 

Nikolić – koji je 2003. pred Tribunalom priznao krivicu za zločine u Srebrenici, poslije čega je osuđen na 20 godina zatvora – tvrdio je da je Kosorić bio prisutan i potvrdio Popovićeve riječi.

Popović je nepravosnažnom presudom osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici. 

U današnjem svjedočenju Kosorić je to odbacio kao “potpunu laž”, izjavivši da ništa tako nije rečeno i da nije imao informacije ni instrukcije da će muslimanski zarobljenici biti pobijeni.

Karadžića, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta vojske, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana i progon hiljada žena, djece i staraca.

Tužilac Julian Nicholls je tokom unakrsnog ispitivanja tvrdio da je Kosorić, kao šef obavještajnog odjeljenja Drinskog korpusa, morao znati za masovna ubistva zarobljenika iz Srebrenice sredinom jula 1995. godine.

Kosorić je to negirao tvrdeći da je prve informacije o ubistvima čuo u oktobru 1995. od predstavnika međunarodne zajednice. 

Iako je s komandantom VRS-a Ratkom Mladićem bio u Potočarima, Kosorić je tvrdio da tokom tih “deset do 15 minuta” nije vidio kako srpske snage razdvajaju muslimanske muškarce od porodica. 

Negirao je i da je bio zadužen za transport stanovništva iz enklave, što je ranije izjavio jedan holanski oficir UNPROFOR-a.

Prihvatajući sugestiju tužioca da je ispitivanje zarobljenika bilo njegova dužnost, Kosorić je rekao da je poslije pada Srebrenice imao drugi zadatak – da prati neprijatelja u okolini Žepe.

Ponavljajući da nije znao za masovna strijeljanja zarobljenika u danima poslije pada Srebrenice, svjedok je kazao da su se te “neprovjerene priče” pričale “po kafanama”. 

Kako je rekao, vjerovao je da “takvo naređenje ne postoji” i da ga “niko ne može izvršiti”.

Kosorić je, međutim, naglasio da je “moguće” da je odluka o strijeljanju muslimanskih zarobljenika bila “donijeta iza zatvorenih vrata”. 

Na tvrdnju tužioca Nichollsa da je Popović najavio strijeljanja upravo kako je opisao Nikolić, svjedok je uzvratio: “Ne, to Popović nije rekao, ja ga nikad nisam čuo.”

Nakon što ga je zastupnik Optužbe podsjetio da je pukovnika Popovića sud u Haagu osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, Kosorić je rekao: “Ako je sud to dokazao, onda jeste, ja verujem ovom sudu.”

Svjedokovu svijest o zločinima i bliskost s Popovićem tužilac je dokazivao i filmom iz avgusta 1995. na kojem Popović, grleći Kosorića, poziva snimatelja da snimi “ratne zločince”. 

“Sad vidim da je Popović bio pijan”, prokomentarisao je svjedok, ne isključujući mogućnost da je pijan bio i on.

U odbranu Karadžića danas je svjedočio i bivši premijer RS-a Vladimir Lukić, čije će unakrsno ispitivanje tužioci nastaviti u utorak, 28. maja.

Karadžić je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Ekshumacija posmrtnih ostataka u Kiseljaku. Foto: Institut za nestale osobe BiH
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve
Na lokalitetu Grahovci kod Kiseljaka ekshumirani su posmrtni ostaci dvije osobe, za koje se pretpostavlja da su žrtve Bošnjačke nacionalnosti nestale na ovome području nestale 1993. godine, saopšteno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Logoraši iz Hadžića traže brže procesuiranje ratnih zločina i pronalazak 51 nestale osobe
Preživjeli iz Hadžića se uoči 33. godišnjice zločina prisjećaju trauma iz logora i traže procesuiranje odgovornih te pronalazak 51 nestalog logoraša.