Srijeda, 4 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Krstić je za nepoštivanje suda optužen nakon što je odbio svjedočiti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS).

Na zahtjev Karadžića, Tribunal je obavezao Krstića posebnim nalogom da svjedoči. On je 7. februara bio doveden u sudnicu, ali je odbio da položi zakletvu. Rekao je kako iz zdravstvenih razloga ne može svjedočiti. 

Raspravno vijeće naložilo je da Krstić bude podvrgnut ljekarskim i psihijatrijskim pregledima, koji su, kako je saopćio predsjedavajući sudija O-Gon Kwon, pokazali da ne postoje medicinski razlozi zbog kojih on ne bi mogao svjedočiti. 

U skladu s tom odlukom, Krstić je 25. februara ponovo izveden pred sudije, ali je i tada rekao da ne može svjedočiti iako ga je predsjedavajući sudija upozorio da može biti optužen za nepoštivanje suda. 

Ukoliko bude oglašen krivim za nepoštivanje suda, Krstić bi, prema pravilima Tribunala, mogao biti kažnjen do sedam godina zatvora, novčanim iznosom do 100.000 eura, ili bi mu mogle biti izrečene obje kazne.

Krstića, koji je za vrijeme rata u BiH bio komandant Drinskog korpusa VRS-a, Tribunal je 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Karadžiću se sudi za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH.

Najčitanije
Saznajte više
BiH podržala do sada najveće EU sankcije protiv Rusije
Bosna i Hercegovina se pridružila novom i do sada najvećem paketu sankcija Evropske unije prema Ruskoj Federaciji koji obuhvata više od 1.500 osoba i pravnih subjekta uključenih u invaziju na Ukrajinu i koji predstavljaju jezgro ruske vojne industrije.
Neriješeno pitanje reparacija i status logoraša više od 30 godina nakon rata
Neriješeno pitanje logoraša i diskriminacija civilnih žrtava rata u ostvarivanju njihovih prava neki su od ključnih problema istaknutih tokom zatvorenih konsultacija “Civilne žrtve rata u BiH: jednakost, dostojanstvo i priznanje”.
Bez alternative za veličanje ratnih zločina koja odgovara vlastima