Nedjelja, 4 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Krstić je za nepoštivanje suda optužen nakon što je odbio svjedočiti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS).

Na zahtjev Karadžića, Tribunal je obavezao Krstića posebnim nalogom da svjedoči. On je 7. februara bio doveden u sudnicu, ali je odbio da položi zakletvu. Rekao je kako iz zdravstvenih razloga ne može svjedočiti. 

Raspravno vijeće naložilo je da Krstić bude podvrgnut ljekarskim i psihijatrijskim pregledima, koji su, kako je saopćio predsjedavajući sudija O-Gon Kwon, pokazali da ne postoje medicinski razlozi zbog kojih on ne bi mogao svjedočiti. 

U skladu s tom odlukom, Krstić je 25. februara ponovo izveden pred sudije, ali je i tada rekao da ne može svjedočiti iako ga je predsjedavajući sudija upozorio da može biti optužen za nepoštivanje suda. 

Ukoliko bude oglašen krivim za nepoštivanje suda, Krstić bi, prema pravilima Tribunala, mogao biti kažnjen do sedam godina zatvora, novčanim iznosom do 100.000 eura, ili bi mu mogle biti izrečene obje kazne.

Krstića, koji je za vrijeme rata u BiH bio komandant Drinskog korpusa VRS-a, Tribunal je 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Karadžiću se sudi za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje