Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Krstić je za nepoštivanje suda optužen nakon što je odbio svjedočiti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS).

Na zahtjev Karadžića, Tribunal je obavezao Krstića posebnim nalogom da svjedoči. On je 7. februara bio doveden u sudnicu, ali je odbio da položi zakletvu. Rekao je kako iz zdravstvenih razloga ne može svjedočiti. 

Raspravno vijeće naložilo je da Krstić bude podvrgnut ljekarskim i psihijatrijskim pregledima, koji su, kako je saopćio predsjedavajući sudija O-Gon Kwon, pokazali da ne postoje medicinski razlozi zbog kojih on ne bi mogao svjedočiti. 

U skladu s tom odlukom, Krstić je 25. februara ponovo izveden pred sudije, ali je i tada rekao da ne može svjedočiti iako ga je predsjedavajući sudija upozorio da može biti optužen za nepoštivanje suda. 

Ukoliko bude oglašen krivim za nepoštivanje suda, Krstić bi, prema pravilima Tribunala, mogao biti kažnjen do sedam godina zatvora, novčanim iznosom do 100.000 eura, ili bi mu mogle biti izrečene obje kazne.

Krstića, koji je za vrijeme rata u BiH bio komandant Drinskog korpusa VRS-a, Tribunal je 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Karadžiću se sudi za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona