Nedjelja, 19 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Krstić je za nepoštivanje suda optužen nakon što je odbio svjedočiti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS).

Na zahtjev Karadžića, Tribunal je obavezao Krstića posebnim nalogom da svjedoči. On je 7. februara bio doveden u sudnicu, ali je odbio da položi zakletvu. Rekao je kako iz zdravstvenih razloga ne može svjedočiti. 

Raspravno vijeće naložilo je da Krstić bude podvrgnut ljekarskim i psihijatrijskim pregledima, koji su, kako je saopćio predsjedavajući sudija O-Gon Kwon, pokazali da ne postoje medicinski razlozi zbog kojih on ne bi mogao svjedočiti. 

U skladu s tom odlukom, Krstić je 25. februara ponovo izveden pred sudije, ali je i tada rekao da ne može svjedočiti iako ga je predsjedavajući sudija upozorio da može biti optužen za nepoštivanje suda. 

Ukoliko bude oglašen krivim za nepoštivanje suda, Krstić bi, prema pravilima Tribunala, mogao biti kažnjen do sedam godina zatvora, novčanim iznosom do 100.000 eura, ili bi mu mogle biti izrečene obje kazne.

Krstića, koji je za vrijeme rata u BiH bio komandant Drinskog korpusa VRS-a, Tribunal je 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Karadžiću se sudi za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Poruka solidarnosti ratnih veterana u Sovićima i Doljanima
Bivši logoraši, porodice žrtava, ratni veterani i mirovni aktivisti odali su počast ubijenim i zatočenim civilima u Sovićima i Doljanima kod Jablanice s porukama solidarnosti sa žrtvama.
Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja dobila prioritet u ostvarivanju prava
Grad Tuzla objavio je javni poziv za dodjelu stanova u kojem su djeca rođena kao posljedica ratnog seksualnog nasilja prvi put jasno prepoznata kao prioritetna kategorija, čime im se otvara mogućnost konkretnog ostvarivanja prava, što predstavlja važan pomak ka vidljivosti i sistemskoj podršci jednoj od najranjivijih grupa u društvu.
Naredne sedmice zakazano iznošenje završnih riječi u tri predmeta
Hitan poziv VSTV-u za usklađivanje s EU preporukama
Određen pritvor uposleniku Suda BiH zbog sumnje na krađu novca