This post is also available in: English
Portugalski diplomata Cutilleiro – koji je svjedočio po obavezujućem nalogu suda, a na poziv Karadžićeve Odbrane – ocijenio je da je “istinska tragedija” što je sporazum koji je postignut uz njegovo posredovanje propao, podsjetivši da je mirovno rješenje postignuto tri godine kasnije u Daytonu “gotovo isto”, što znači da su “nebrojeni životi mogli biti sačuvani”.
Izgubljeni životi i teritorije bili su “pretežno muslimanski”, precizirao je svjedok, sugerišući da je Izetbegović – za koga je rekao da je u pregovorima “lagao” – principe budućeg ustavnog uređenja BiH odbio uz “ohrabrenje” Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Cutilleiro je posvjedočio da je vođstvo bosanskih Srba u februaru 1992. prihvatilo reorganizaciju BiH u tri etničke zajednice, ali u postojećim granicama. Ustavne principe te reorganizacije prihvatile su zatim i druge dvije strane, bošnjačka i hrvatska, dodao je on.
“Nedugo pošto su strane prihvatile principe, do mene je počelo da dopire da se predsjednik Izetbegović javno odriče svog pristanka u izjavama bosanskim medijima. Bosanska vlada zvanično je odbacila principe u junu 1992. godine”, izjavio je portugalski diplomata.
Cutilleiro je naznačio da tada nije vjerovao Izetbegoviću, koji je, “uprkos srdačnom maniru, lagao”. Prema riječima svjedoka, sve strane su lagale, ali su “Srbi lagali najmanje”.
On je ocijenio i da je “odbijanje Izetbegovića da prihvati da je realna Bosna drugačija od one koju je želio doprinijelo produžetku rata koliko i snovi o ‘Velikoj Srbiji’ i hrvatskoj hegemoniji”.
Portugalski diplomata podsjetio je i da je u jednom pismu napisao da su se u ljeto 1992. “Muslimani odrekli” sporazuma o principima budućeg ustavnog uređenja BiH koje su sve tri strane prihvatile u februaru 1992. kao “osnovu za dalje pregovore”.
“Da to nisu učinili, bosansko pitanje moglo bi biti riješeno ranije, uz manje gubitke života i teritorija. Da budem pravičan, Izetbegović i njegovi savjetnici bili su ohrabreni da ponište dogovor i da se bore za unitarnu državu od dobronamjernih činilaca spolja koji su mislili da znaju najbolje”, ponovio je Cutilleiro.
Cutilleiro je kazao i da mu je portugalski oficir koji je služio u Sarajevu prenio da je ubijeđen da je granata koja je u maju 1992. ubila 26 građana u redu za hljeb u Sarajevu bila ispaljena sa područja gdje su bili “položaji muslimanskih snaga”.
Potvrđujući da je vodstvo bosanskih Srba insistiralo na nastavku pregovora o principima njegovog plana, portugalski diplomata naznačio je da mu je Karadžić i obećao da će Srbi vratiti osvojene teritorije, kao i omogućiti povratak izbjeglica, ako sporazum bude postignut.
Dok ga je unakrsno ispitivao tužilac Alan Tieger, Cutilleiro je rekao da izjavom ne opravdava zločine. Naznačio je i da je tačno da ustavni principi koje su prihvatile strane nisu bili konačni.
Prihvatio je i da je u jednom komentaru napisao i da su bosanski Srbi propast sporazuma shvatili kao “potvrdu paranoidnog viđenja istorije i nastavili su sa brutalnom ofanzivom”. Cutilleiro je kazao i da je tačno da je Karadžića upozorio da će sporazum biti moguć samo ako ga prihvate sve tri strane i “sve etnički očišćene teritorije budu vraćene u stanje prije rata”.
“Mi nikada nismo prihvatili etničko čišćenje koje su sproveli Srbi i Hrvati”, naglasio je Cutilleiro.
Tužilac Tieger potom je svjedoku citirao više govora u kojima je Karadžić izražavao zadovoljstvo zbog propadanja Cutilleirovog plana, ističući da je time “s Bosnom završeno” i da je odluka Bošnjaka da plan odbiju “fatalna za njih”. Svjedok je odgovorio da za te izjave nije znao.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u srijedu, 20. februara.
R.M.
