Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

tiv Srba.

Svjedočeći u Karadžićevu odbranu, novozelandski pukovnik Gray to je nazvao dijelom “sveobuhvatne strategije” vlade i Armije BiH (ABiH), koja je podrazumijevala i otvaranje minobacačke vatre iz blizine civilnih objekata i komande UNPROFOR-a kako bi se na njih navukla vatra sa srpskih položaja.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njene vojske, optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima, u periodu od 1992. do 1995. godine.

Pretežno bošnjačke snage su, kako je kazao svjedok, “imale običaj” da granatiraju prostor ispred zgrade Predsjedništva BiH za vrijeme brojnih posjeta međunarodnih diplomata i mirovnih posrednika.

“Granata bi obično pala dok je strani zvaničnik razgovarao sa Alijom Izetbegovićem u zgradi Predsjedništva”, rekao je Gray, navodeći posjete ministra spoljnih poslova Velike Britanije Douglasa Hurda, glavnog mirovnog posrednika lorda Petera Carringtona i izaslanika UN-a Marracka Gouldinga.

Kao događaj koji ga je uvjerio “van svake sumnje da su bosanske snage ubijale svoj narod radi medija”, Gray je naveo eksploziju minobacačke granate koja je usmrtila desetak građana ispred Predsjedništva BiH tokom Hurdove posjete 17. jula 1992. godine.

“Stajao sam na stepeništu Predsjedništva i čekao Hurdov dolazak. Niko nije imao satnicu. Vidio sam počasni stroj bosanske policije kako se povlači, a dvojica oficira ABiH koja su stajala pored mene pogledala su na sat, ušla u zgradu i zatvorila vrata. Granata je odmah zatim pala. Smjesta su se pojavila ambulantna kola i televizijske ekipe, da snime jadne poginule i ranjene ljude”, opisao je svjedok.

Gray je ABiH označio i kao najvjerovatnije odgovornu za minobacački napad na grupu mladih Sarajlija kojima su vojnici UNPROFOR-a dijelili slatkiše ispred komande međunarodnih snaga u zgradi Pošte 13. jula 1992. godine. U eksploziji je smrtno stradala jedna djevojčica, a više tinejdžera je ranjeno.

Prema izjavi svjedoka, na komandu UNPROFOR-a pucali su i snajperi sa okolnih zgrada, a pokretni minobacači koristili su štab UN-a kao “štit”.

Zbog svih tih dejstava smišljenih da isprovociraju odgovor sa srpskih položaja na civilne objekte i UNPROFOR, kao i zbog ubistava “plavih šljemova” iz Ukrajine i Francuske, kako je rekao Gray, komanda snaga UN-a ulagala je oštre proteste Predsjedništvu BiH.

U unakrsnom ispitivanju, zastupnik Optužbe je svjedoku sugerisao da vojni posmatrači UN-a nisu mogli utvrditi ko je tada prvi otvarao vatru, a ko uzvraćao.

“Nismo mogli sigurno 100 odsto, ali sa 85 odsto sigurnosti jesmo”, odgovorio je Gray.

On je potvrdio da bi VRS neproporcionalnom vatrom uzvraćala na dejstva iz Sarajeva, ilustrujući da bi na šest granata uzvratila sa “30, 40 i 50”.

Pošto mu je tužilac predočio da, po izvještaju UNPROFOR-a, nije mogla biti određena lokacija sa koje je 13. jula 1992. na sarajevske tinejdžere bila ispaljena granata iz minobacača, Gray je to potvrdio, rekavši da su u pravcu doleta projektila bile i bošnjačke i srpske snage.

Svjedok je podvukao da je posada minobacača morala vidjeti “te jadne tinejdžere” da bi ih “tako precizno pogodila”, te da je stoga najvjerovatnije da je granata bila ispaljena sa bliskih položaja, koje je držala ABiH.

Suđenje Karadžiću, optuženom za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH te uzimanje “plavih šljemova” UN-a za taoce, biće nastavljeno iduće sedmice.
                                                                                                                                   
                                                                                                                                   R.M.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, a protiv kojih su formirani predmeti je preminulo tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neki umrli prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića