This post is also available in:
Nerma Jelačić, šefica službe za komunikacije MKSJ-a, istakla je da je cilj konferencije uspostaviti saradnju među svima onima kojih se tiče rad Haškog tribunala, da bi se sagledalo kako oni vide naslijeđe ovog suda, 19 godina nakon njegovog osnivanja.
“Svi organi civilnog društva i pravosuđe u regionu moraju dati odgovor šta žele učiniti s ogromnim brojem materijala, dokaza i svjedočenja koji su u posjedu Tribunala u Haagu”, rekla je Jelačić.
Konferenciju je otvorio zamjenik predsjednika MKSJ-a Carmel Agius, koji je izrazio nadu da će odluke, materijali i dokazi Tribunala koristiti bosanskohercegovačkom društvu na putu ka boljoj budućnosti.
“Naša nada je da izgradimo fokus na budućnost. Isto kao što kuća ne može biti izgrađena na ruševinama, tako ni društvo ne može ići naprijed bez suočavanja s prošlošću. Nada MKSJ-a je da će naš rad pomoći budućim generacijama da izgrade vladavinu prava i pomirenje”, kazao je Agius.
Značaj naslijeđa Haškog tribunala za rad državnog pravosuđa, posebno u predmetima ratnih zločina, naglasili su Peter Sorensen, šef Delegacije Evropske unije u BiH, i sudija Suda BiH Hilmo Vučinić.
Vučinić je istakao važnost činjenica koje su utvrđene u Haagu, te ocijenio da je ovaj sud, kao prvi ad hoc tribunal, označio početak kraja nekažnjivosti.
Konferenciju je obilježila i burna diskusija predstavnika udruženja žrtava o suđenjima pred MKSJ-om i značaju tih procesa za pomirenje.
Dok su Edin Ramulić i Kada Hotić, predstavnici žrtava iz Prijedora i Srebrenice, naglasili značaj Haškog suda za “sve procese pravde”, predsjednik Udruženja logoraša Republike Srpske Branko Dukić je istakao suprotno mišljenje.
“Želio bih da se stranci više ne miješaju u BiH, kako u Haagu, tako i u Sudu BiH”, rekao je Dukić.
Novinari i istraživači koji su učestvovali na konferenciji naglasili su da je veoma značajno što su sve presude i odluke Haškog tribunala javne, istovremeno kritizirajući bh. pravosuđe, koje je nedavno donijelo odluku o anonimiziranju svih sudskih odluka i presuda.
Učesnici su istakli da je individualizacija krivice u slučajevima ratnih zločina jedno od najznačajnijih naslijeđa Tribunala u Haagu, dok nova praksa pravosuđa u BiH donosi “vraćanje kolektivizacije krivice”
Ovog mjeseca će slične konferencije o naslijeđu Tribunala biti održane u Zagrebu i Beogradu.
