Nedjelja, 30 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U odluci koju je potpisao registrar John Hocking navedeno je da optuženi sa svojom suprugom Ljiljanom posjeduje porodičnu kuću, te da je njegova supruga do marta ove godine bila suvlasnica privatnog biznisa i nekretnina na Palama, kao i da prima mjesečnu penziju.

Istragom je utvrđen novčani iznos kojim raspolaže porodica Karadžić, a zatim je oduzeta procjena životnih troškova optuženog, njegove supruge i drugih osoba koje ovise o primanjima porodice, na osnovu čega je registrar odredio iznos od 146.501 eura (oko 300.000 KM), koji Karadžić može izdvojiti za svoju odbranu.

Kako je za BIRN pojašnjeno u Odjelu za informisanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), ovaj iznos Karadžić neće morati isplatiti, već će on biti oduzet od iznosa koji Haški sud refundira optuženom za troškove odbrane.

Magdalena Spalinska, glasnogovornica MKSJ-a, kazala je za BIRN da je Haški sud još prije početka suđenja donio odluku kojom je odobreno refundiranje troškova odbrane Karadžića, ali da još uvijek nije poznat ukupan iznos koji će optuženom biti refundiran.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, sam se brani na suđenju za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, počinjene u periodu između 1992. i 1995. godine u BiH.

Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića, između ostalog, za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata iz općina pod kontrolom bosanskih Srba, kampanju granatiranja i snajperisanja Sarajeva, te uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.
 
Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine. Nakon dvogodišnjeg dokaznog postupka Optužbe, Karadžićeva Odbrana će početi sa izvođenjem dokaza 16. oktobra ove godine.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.