Nedjelja, 21 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

to biti vremena kasnije.

Đerić, koji je na čelu Vlade RS-a bio od marta do decembra 1992, ocijenio je da je RS tada bila “partijska država koju je vodio Karadžić” kao lider Srpske demokratske stranke (SDS).

On je izjavio da je Karadžić “sebe smatrao Vladom” i da je sa najužim krugom saradnika određivao politiku koja će biti vođena i ministre koji će je sprovoditi. Vlada čiji je premijer bio Đerić bila je stoga, po njegovim riječima, samo “tehnički privjesak”.

Po Đerićevom iskazu, tadašnji ministri pravosuđa Momčilo Mandić i unutrašnjih poslova Mićo Stanišić bili su umiješani u kriminal i zločine, a Stanišić mu je zaprijetio i ubistvom.

“Mandić i Stanišić su zaobilazili Vladu i obraćali su se direktno Karadžiću”, kazao je Đerić, naglasivši da ga je predsjednik RS-a spriječio u pokušaju da smijeni Mandića i Stanišića.

Tribunal u Haagu trenutno sudi Mići Stanišiću po optužnici za zločine počinjene 1992. nad Bošnjacima i Hrvatima.

Đerić je izjavio i da je “bio zabrinut” zbog zločina srpskih snaga i da je želio da se taj problem riješi, ali da se Karadžić “s tim nije složio”, rekavši da se to može uraditi i kasnije.

Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, optužen je za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, genocid u Srebrenici i još sedam opština u BiH, teror nad civilima u Sarajevu, te uzimanje “plavih šljemova” UN-a za taoce.

Bivši premijer RS-a potvrdio je da je tadašnja članica Predsjedništva RS-a Biljana Plavšić “tražila i odobravala” dolazak paravojnih snaga u RS, ali da je to odobravalo i cijelo Predsjedništvo.

“Te stavove Plavšićeva je otvoreno izložila na Skupštini RS-a u Zvorniku u jesen 1992”, precizirao je svedok.

Tribunal je Plavšićevu 2003. osudio na 11 godina zatvora nakon što je priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva počinjen 1992. godine. Poslije izdržane dvije trećine kazne, ona je puštena na slobodu iz zatvora u Švedskoj.

Opštinski krizni štabovi, preko kojih je, po optužnici, politički vrh sproveo nasilno preuzimanje vlasti širom BiH, bili su, po Đerićevoj ocjeni, takođe “partijski organi” SDS-a.

Đerića će u utorak unakrsno ispitivati optuženi Karadžić.

R.M.
Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena