Subota, 20 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) istaklo je kako odobravanje jednomjesečne pauze, samo dvije sedmice prije početka izvođenja dokaza koji se odnose na Srebrenicu, “ne bi bilo u interesu pravde”. 

U podnesku sudijama Tribunala u Haagu, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) je istakao kako zbog “stalnih kašnjenja Tužilaštva u dostavljanju oslobađajućih materijala” nije bio u mogućnosti pregledati 12.392 dokaza koji se odnose na dešavanja u Srebrenici.

Haško tužilaštvo je u odgovoru na ovaj zahtjev navelo da je Karadžić iznio pogrešan broj dokaza koji su mu dostavljeni, te da je dokaze imao od decembra 2010. godine.  

Sudsko vijeće MKSJ-a prihvatilo je ovo obrazloženje Tužilaštva u Haagu, istaknuvši kako optuženi nije naveo razloge “zbog kojih nije pregledao dokaze koje ima u posjedu već godinu dana”, te odbilo Karadžićev zahtjev.

“Vijeće ima razumijevanja za teret koji je stavljen na optuženog kao rezultat kasnog objelodanjivanja velikog broja dokaza od strane Tužilaštva, ali je zbog ovog razloga Vijeće već odobrilo pauzu u suđenju, u trajanju od devet sedmica, između marta i maja ove godine”, navodi se u odluci Sudskog vijeća.

Karadžiću se pred Haškim tribunalom sudi za genocid počinjen u julu 1995. u Srebrenici, kao i u još sedam bosanskohercegovačkih općina tokom 1992. godine. Optužnicom se Karadžiću na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 općina, te granatiranje i snajperisanje Sarajeva, kao i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.

Karadžić je uhapšen u julu 2008., a suđenje mu je započelo u oktobru naredne godine.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena