This post is also available in:
Daliborko Đukić, nekadašnji pripadnik Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), svjedočeći pred Sudom BiH u korist prvooptuženog Franca Kosa, kazao je da je bio u Modriči u vrijeme kada se desio zločin na Branjevu, ali da je kasnije saznao za to.
“Po povratku iz Modriče saznao sam da je dio jedinice bio na Branjevu. Ljudi koji su bili tamo, nakon toga su izgledali čudno. Tražio sam da im se oduzme oružje jer nisu bili pri sebi”, prisjetio se svjedok.
Pored Kosa, Tužilaštvo BiH tereti Stanka Kojića, Vlastimira Golijana i Zorana Goronju za genocid u Srebrenici, odnosno za učešće u ubistvima više od 800 muškaraca i dječaka u julu 1995. godine na Vojnoj ekonomiji Branjevo.
Prema optužnici, Kos je bio komandir Prvog voda Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a, a Kojić, Golijan i Goronja pripadnici istog odreda, te su svi zajedno strijeljali zarobljenike, od kojih su neki imali poveze na rukama i očima.
Svjedok Đukić je rekao da je nakon povratka iz Modriče saznao da su na Branjevu bili Stanko Kojić i Zoran Goronja. Prema kazivanju svjedoka, Goronja je nakon povratka s Branjeva bio pod stresom.
“Goronja je spavao u krevetu do mene. Znam da smo ga morali vezati, bio je pod stresom…”, rekao je Đukić, dodavši kako je bilo zabranjeno razgovarati o onome što se desilo na Branjevu.
Na pitanje Odbrane optuženog Kosa, ko je mogao vojnike poslati na Branjevo, svjedok je odgovorio da je to mogao Milorad Pelemiš i oni koji su po funkciji bili iznad njega, naglasivši da pripadnici odreda nisu mogli odbiti naređenje.
“Saznao sam da su se na Branjevu desile ružne stvari, ali nisam saznao ko je izdao naredbu za odlazak u tu akciju. U takvim jedinicama bolje je da vas nešto i ne interesuje”, rekao je Đukić.
Svjedok je kazao da je optuženog Kosa upoznao u kasarni u Bijeljini, te je dva puta s njim išao u akciju, a po naredbi koju je izdao Pelemiš.
“Kos je bio dobar čovjek i dobar vojnik s disciplinom. Brinuo se o svojim ljudima”, rekao je Đukić.
Na ovom ročištu Odbrana trećeoptuženog Golijana prezentirala je 15 materijalnih dokaza, koji se odnose na izvještaje o rezultatima akcija Armije BiH (ABiH) na području Srebrenice i Žepe 1995. godine.
Odbrana optuženog Golijana zatražila je od Sudskog vijeća da dopusti neuropsihijatrijsko vještačenje optuženog, čemu se Tužilaštvo BiH usprotivilo.
Naredno ročište zakazano je za 28. oktobar ove godine.
