Ponedjeljak, 8 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Mcqueen je objasnio da su pripadnici Prvog bataljona Zvorničke brigade morali znati da će Srebreničani biti ubijeni, kao što se desilo sa oko 150 do 200 muslimana iz Zvornika, koji su ubijeni u juna 1992. godine u i oko Doma kulture u Pilici.

“Srebreničani su dovedeni u Pilicu jer se to područje smatralo pogodnim za masovna ubistva. Nije bilo govora o razmjeni. Da su pripadnici Prvog bataljona smatrali da će biti razmijenjeni, bili bi prebrojani i bio bi osiguran prijevoz. Ne bi bili držani u nehumanim uslovima, bez hrane, vode…” kazao je Mcqueen, naglasivši da je zbog toga postojao samo jedan ishod, a to je pogubljenje. 

Tužilaštvo BiH zbog učešća u genocidu počinjenom u Srebrenici tereti Momira Pelemiša i Slavka Perića. Prema optužnici, oni su 15. i 16. jula 1995. godine učestvovali u ubistvima oko 1.200 Srebreničana na Vojnoj ekonomiji Branjevo, te u ubistvima oko 600 muškaraca u Domu Pilica (opština Zvornik).

Kako je navedeno u optužnici, Pelemiš je u to vrijeme bio zamjenik komandanta Prvog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a Perić pomoćnik komandanta za bezbjednost.

Vještak je ustvrdio da su pripadnici Prvog batoljana Zvorničke brigade mogli spriječiti egzekuciju Srebreničana koje su obezbjeđivali u Pilici.  

“Prvi bataljon Zvorničke brigade je odgovoran za Srebeničane. Pripadnici tog bataljona bili su odgovorni za njihovo osiguranje. Trebali su spriječiti da budu povrijeđeni od pripadnika Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a”, kazao je vještak.

Nastavak suđenja zakazan je za 15. juni 2011. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Bijeljina: Dan sjećanja na žene stradale tokom rata u BiH. Foto: Dragana Petrić
U više gradova obilježen Dan sjećanja na žene stradale tokom rata u BiH
Ignorisanje i brisanje ženskog iskustva rata je oblik nasilja, navode aktivistkinje ženskih nevladinih organizacija koje jedanaestu godinu za redom obilježavaju 8. decembar kao Dan sjećanja na žene stradale u ratu u Bosni i Hercegovini, kojih je prema nekim podacima ubijeno blizu deset hiljada.
Alen Muhić dobitnik statusa civilne žrtve rata. Foto: Facebook
Alena Muhića iz Goražda sistem prepoznao kroz status posebne kategorije civilne žrtve rata
Alen Muhić, dijete koje je rođeno nakon silovanja u ratu, ostvario je status posebne kategorije civilnih žrtava rata, navodi se u odluci Centra za socijalni rad Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića