Srijeda, 14 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Handžić je proglašen krivim jer je kao pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) bio odgovoran za upućivanje zatvorenika hrvatske nacionalnosti na kopanje rovova, te jer nije kaznio podređene mu pripadnike Vojne policije.

Presuda je izrečena nakon što je Sud prihvatio sporazum o priznanju krivice koji je Handžić postigao sa Tužilaštvom BiH a kojim je bila predložena kazna između pet i deset godina zatvora.

“Sud je imao u vidu da se priznanjem krivnje Handžić suočio sa onim što je učinio, da je dao korisne informacije za otkrivanje istine. (…) S druge strane, Sud je imao u vidu da su se događaji dešavali kontinuirano nekoliko mjeseci, te da su radnje bile protiv tijela i života, kao najzaštićenijeg dobra”, obrazložio je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Handžić je osuđen jer nije pokrenuo istrage ni podnio krivične prijave protiv pripadnika Vojne policije 307. brigade koji su odgovorni za premlaćivanja i ubistva hrvatskih zatvorenika u nizu objekata u Bugojnu.

“U fiskulturnoj sali Osnovne škole ‘Vojin Paleksić’ u 7. i 8. mjesecu Handžić je odobravao odvođenje zatvorenika iz škole na prinudne radove u Prusac, gdje im je život bio ugrožen. (…) U školi su njemu podređeni pripadnici Vojne policije udarali zatvorenike, a Marija Subašića i Vinka Ivkovića ubili”, navodi se u presudi.

Slični događaji, kako je utvrdilo Sudsko vijeće, dešavali su se i u logoru stadiona “Iskra”, salonu namještaja “Slavonija DI”, garaži jedne privatne kuće, Marskističkom centru, Kulturno-sportskom centru i “BH banci”.

U presudi se, kao i u postignutom sporazumu, navodi da je Handžić odobrenja za odvođenje zatvorenika na prinudne radove izdavao po ovlaštenju Ratnog predsjedništva Bugojna, te komandanata 307. brigade i Operativne grupe Zapad.

U to vrijeme predsjednik Ratnog predsjedništva bio je Dževad Mlaćo, komandant 307. brigade Tahir Granić, a komandant Operativne grupe Zapad bio je Selmo Cikotić, sadašnji ministar odbrane BiH.

Vijeće je oštećene uputilo na parnicu, a Handžiću je odredilo pritvor. U izdržavanje kazne će mu biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 16. aprila 2007. do 19. februara 2009. godine, kada je bio pušten da se brani sa slobode uz određene mjere zabrane.

Na presudu je dozvoljena žalba, osim u pogledu sankcije, a Handžić je izrazio želju da odmah bude upućen na izdržavanje kazne.

Handžić se na priznanje krivice odlučio više od tri godine nakon što mu je počelo suđenje zajedno sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem. Prema optužnici, Gasal je bio upravnik logora na stadionu “Iskra”, Kukavica komandir obezbjeđenja logora, a Dautović načelnik policije u Bugojnu i komandant Objedinjene komande.

Najčitanije
Saznajte više
Optuženi Fikret Prevljak ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Zukanović i ostali: Svjedok tvrdi da nije crtao mapu ni ostao u Hrasnici po zadatku
Na suđenju za zločine u Hrasnici kod Sarajeva, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na unakrsna pitanja Odbrana pojasnio navode u vezi s mapom koja je pronađena u njegovom stanu prilikom hapšenja, negirajući da je ostao u ovom naselju po zadatku.
Milan Mijić: Bez saznanja o dešavanjima u Jusićima
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je kazao da je u ljeto 1992. s drugim osobama išao u Jusiće kako bi pokupili mrtve, ali da mu nisu poznata dešavanja u ovom selu.
Glušac i ostali: Prihvaćena izmijenjena optužnica
Blagojević i ostali: Svjedočenje bez prisustva javnosti