Prema podignutim optužnicama Tužilaštva BiH, proteklih mjeseci veći broj osoba optužen je za pojedinačna djela ubistava, silovanja ili nezakonitog zatvaranja, dok brojni masovni zločini ostaju neistraženi.
Predstavnici udruženja žrtava takođe su primijetili da se “komandni kadar” i “teški predmeti” ne rješavaju, dok entitetska tužilaštva procesuiraju određeni broj slučajeva sa brojem žrtava većim nego Tužilaštvo BiH.
U Sudu BiH smatraju da nemogućnost sveobuhvatne ocjene složenosti predmeta ratnih zločina u BiH i njihovo raspoređivanje ozbiljno ugrožava zacrtane rokove, prema kojima bi najsloženiji i najprioritetniji predmeti trebalo da budu završeni u narednih pet godina. U Tužilaštvu BiH o ovim pitanjima ne žele javno govoriti.
“Možda bi sa svih strana trebalo apelirati na Tužilaštvo BiH ili da primijeni Strategiju ili da odgovori javnosti zbog čega se ne radi u skladu sa njom, i zašto uzima slučajeve koji bi ipak bili u nadležnosti nižih tužilaštava”, kaže Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH.
Strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, koja je usvojena u decembru 2008., predviđeno je da najsloženiji predmeti budu riješeni u roku od sedam, a ostali u roku od 15 godina.
Prema kriterijumima utvrđenim ovim dokumentom, predviđeno je da se pred Sudom BiH procesuiraju optuženi za višestruka ubistva, teže oblike silovanja, mučenja, nezakonita zatvaranja, kao i osumnjičeni koji su imali komandnu dužnost, političku funkciju ili su učestvovali u planiranju.
Prilikom odlučivanja, kako se navodi, u obzir treba uzeti i interes žrtava i svjedoka, kao i posljedice zločina po lokalnu zajednicu.
Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, navodi da ovaj sud treba procesuirati najosjetljivije predmete, što podrazumijeva i one najsloženije – sa više optuženih, sa većim obimom zločina i visoko rangiranim licima.
“To nije uvijek tako, jer ponekad dobijamo optužnice protiv običnih vojnika u kojima je zločin takav da radnje optuženih nemaju za posljedicu ni smrtni ishod ni nanošenja teških tjelesnih povreda. Takvi predmeti bi trebalo da se sude na entitetskom nivou”, ističe Kreso.
Predsjednica Suda BiH napominje da nije ispoštovana Strategijom predviđena obaveza da sva tužilaštva u državi dostave Sudu BiH podatke o predmetima ratnih zločina kako bi ovaj sud mogao odlučiti koje će zadržati u svojoj nadležnosti, a koje će prebaciti na entitetski nivo. Svi nezadovoljni
“Zato sada imamo situaciju da su svi nezadovoljni, da se prijeti nezakonitim hapšenjima i oduzimanjem nadležnosti za krivična djela ratnih zločina koja se trebaju procesuirati isključivo pred državnim pravosuđem”, upozorava Kreso.
U Tužilaštvu BiH smatraju da ne treba javno da govore o kriterijumima složenosti, načinu odabira predmeta koje će raditi, te da li će moći ispoštovati zacrtane rokove.
“Ocjena predmeta, kao i njihovo prosljeđivanje, stvar je korespondencije i suradnje Tužiteljstva BiH i drugih tužiteljskih i pravosudnih institucija, te smatramo da se ta korespondencija ne treba raditi preko medija, već između institucija”, rekao je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.
Proteklih mjeseci ovo tužilaštvo podiglo je više optužnica protiv pripadnika vojnih ili policijskih jedinica kojima je na teret stavljena odgovornost za pojedinačna djela ratnih zločina.
Tako je u januaru 2011. godine Pavle Gajić optužen za ubistvo ratnog zarobljenika na području Bihaća, dok se pred Kantonalnim sudom u Bihaću sudi dvojici optuženih za ubistvo 15 civila.
Novica Tripković je u decembru 2010. godine optužen za ubistvo jedne osobe i silovanje na području Foče, a mjesec ranije protiv Velibora Bogdanovića podignuta je optužnica za silovanje i odvođenje jedne osobe u logor Heliodrom (opština Mostar).
“Mislim da bi u slučajevima kao što je Bogdanovićev svakako bio nadležan Županijski sud u Mostaru. Tu imate jednog optuženog i mislim da bi Županijski sud mogao odgovoriti tom zadatku. Ja sam to isticala i u prigovorima”, kaže Nada Dalipagić, koja brani Bogdanovića.
Krajem
