Nedjelja, 28 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sudsko vijeće zatražilo je od Tužilaštva da upotpuni informaciju o nestalim osobama, o čijoj sudbini su dobijeni novi podaci nakon što je Handžić dao izjavu u okviru priznanja krivice.

“Ni danas nismo donijeli odluku, jer je sud od tužilaštva zatražio da dopuni informaciju i ponovo stupi u kontakt s oštećenima. Zatim, uzet će se i dopunska izjava od optuženog”, rekao je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća.        

Vijeće je sporazum, koji je potpisan 26. aprila, razmatralo 4. maja na sjednici zatvorenoj za javnost, ali je u srijedu 11. maja odgodilo odluku pošto je neposredno prije ročišta od Tužilaštva dobilo dokument povjerljive prirode. O ovom dokumentu, koji nosi oznaku “tajno” raspravljano je i na današnjem ročištu, takođe bez prisustva javnosti.

Tužiteljica Slavica Terzić kazala je da je ta informacija dobijena provjerama na terenu, koje su uslijedile nakon Handžićeve izjave.

“Utvrdili smo da su tačne informacije koje je optuženi dao Tužilaštvu. Ove informacije su vrlo korisne za druge istrage o istim događajima u Bugojnu”, navela je tužiteljica Slavica Terzić.

Ona je istakla da je Tužilaštvo prvi put sada dobilo informacije gdje su stradali Jadranko Gvozden, Perica Kovačević i Nikica Miloš, kao i mjesto gdje se njihova tijela nalaze.

“Prije svjedočenja Handžića, te informacije nismo imali”, rekla je Terzićeva, ne otkrivši više detalja u prisustvu javnosti.

Sporazumom o priznanju krivice predloženo je da Handžiću bude izrečena kazna zatvora između pet i deset godina.

Optužnicom, koja je izmijenjena nakon sporazuma, Handžiću je na teret stavljena odgovornost za slanje hrvatskih zatvorenika na kopanje rovova i nepreduzimanje istraga protiv pripadnika vojne policije koji su učestvovali u fizičkom zlostavljanju i ubistvima 1993. godine u Bugojnu. Handžić je, kako je navedeno, bio pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije Republike BiH (ARBiH).

Naredno ročište zakazano je za srijedu, 18. maj, kada bi Sudsko vijeće trebalo da saopšti odluku da li prihvata postignuti sporazum.

M.T.

Najčitanije
Saznajte više
Sarajevska sigurnosna konferencija. Foto: Detektor
Sigurnost BiH je zajednički zadatak sa EU i drugima, poručila zamjenica generalnog sekretara NATO-a
Manjak ulaganja u odbranu Evrope posljednje tri decenije dovelo je do sigurnosnog ispita za sve, a svojevrsna testna zona postala je Ukrajina, poručeno je sa drugog dana Sigurnosne konferencije u Sarajevu. Evropska sigurnost ali i sigurnost Ukrajine su međusobno povezane i međuzavisne, kao i Bosne i Hercegovine, poručila je zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Hilmo Hurić (lijevo) i Jasmin Hurić (desno), otac i sin koji su bili zarobljeni u logoru "Sušica". Foto: Detektor
Godišnjica zatvaranja logora “Sušica” u Vlasenici
Na 33. godišnjicu zatvaranja logora “Sušica” u Vlasenici, bivši logoraši podsjećaju da njihov status nikada nije riješen, kao i da još uvijek nisu procesuirani odgovorni za sve zločine.