This post is also available in: English
Na javnoj diskusiji “Budućnost Suda i Tužilaštva BiH” održanoj u Sarajevu – koju je organizirala Asocijacija Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) – predstavnici državnih pravosudnih institucija su ustvrdili da su ostvarili značajne rezultate u radu, ali i da su izloženi “nepravednim napadima”.
Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, i Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH, posebno su se osvrnuli na izglasavanje odluke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS) 13. aprila ove godine o raspisivanju referenduma na kojem se građani ovog entiteta trebaju izjasniti da li podržavaju zakone nametnute od Visokog predstavnika, posebno one koji se odnose na Sud i Tužilaštvo BiH.
“Smatram ideju o referendumu opasnom, jer bi to bilo pogubno za državne institucije. Danas su to Sud i Tužilaštvo BiH, a sutra će biti svaka državna institucija koja nije po volji političara”, kazala je Kreso.
Ona je dodala da je Sud BiH izložen “nepoštenim i zlonamjernim” optužbama o pristrasnosti na suđenjima za ratne zločine.
“Uvjeravam vas da sudimo samo počiniocima teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, a ne zanima nas njihova nacionalna pripadnost”, rekla je Kreso.
Glavni tužilac Državnog tužilaštva smatra da za budućnost te institucije “ne treba brinuti”.
“To je institucija koja je osnovana i koja radi svoj posao, samo mora davati veće rezultate. Mi imamo rezultate, ali uvijek tražim da se sve digne na veći i viši nivo. Kakve veze ima referendum s radom Tužilaštva? U Tužilaštvu rade tužioci koji su profesionalci i koji svoje obaveze vrše u skladu sa zakonom”, istakao je Barašin.
Tužilac Barašin je najavio kako će ove godine Državno tužilaštvo okončati “sve predmete koji su značajni po državu”, poput slučajeva “Dobrovoljačka ulica” i “Tuzlanska kolona”. Ovi slučajevi se odnose na stradanje nekoliko pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Sarajevu i Tuzli u maju 1992. godine.
Na javnoj diskusiji učestvovali su i Faris Vehabović, potpredsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, te Kurt Bassuener, analitičar Vijeća za demokratizaciju politika, koji su istakli kako je odluka o održavanju referenduma “neustavna”.
“Što se tiče političkog aspekta, meni ovo liči na neku vrstu političkog avanturizma s obzirom da se jasno podrivaju temelji Dejtonskog mirovnog sporazuma, a znamo da je to prvi politički dokument koji je zvanično priznao postojanje Republike Srpske, tako da se radi, sasvim sigurno, o potezu u pogrešnom pravcu”, rekao je Vehabović.
Vehabović je dodao i da je Ustavni sud BiH više puta potvrdio ustavnost zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, te da je jedina instanca koja može mijenjati ove zakone – Parlamentarna skupština BiH.
Analitičar Vijeća za demokratizaciju politika istakao je kako se nada da će međunarodna zajednica u BiH “jasno naglasiti da neće dozvoliti održavanje referenduma ili bilo kakvo narušavanje teritorijalnog integriteta BiH”.
“Konkretan sljedeći korak jeste stvaranje jasnijeg stava međunarodne zajednice o tome da je ovo zaista antidejtonsko djelovanje i da je ovo što se dešava nelegitimno, te da RS nema ovlasti da vrši referendume o državnim pitanjima”, zaključio je Bassuener.
