Petak, 2 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Odgovarajući na pitanja Sudskog vijeća o tome da li su optuženi Nisvet Gasal, Musajb Kukavica, Senad Dautović i Enes Handžić kao “neiskusni vojnici” bili pod uticajem više komande, Muslimović je kazao da optužene smatra “iznimno hrabrim i moralnim ljudima”.

“Podvig je bio u onom haosu koji je vladao tada u Bugojnu – gdje nema vojske, nema naoružanja – prihvatiti se pozicije i vlasti. Ovi ljudi su se prihvatili vlasti, i oni su hrabri i moralni. Oni su odgojeni kao ljudi i nemaju nikakve povezanosti sa zločinom po prirodi”, kazao je Muslimović, koji je na zahtjev Odbrane Handžića napravio nalaz o odnosu vojne bezbjednosti i civilnih organa vlasti u Bugojnu.

Uz Handžića, Državno tužilaštvo tereti Gasala, Kukavicu i Dautovića za učešće pljačkanju, odvođenju na prinudni rad, mučenja i ubistva hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su 1993. i 1994. godine bili zatočeni na stadionu “Iskra”, te garažama, školama i drugim objektima u Bugojnu.

Tužilaštvo BiH smatra Gasala i Kukavicu odgovornim za funkcionisanje logora “Iskra”, u kojem je u nehumanim uslovima bilo zatočeno oko 300 Hrvata, dok je Handžić, bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost 307. brigade Armije BiH (ABiH), optužen skupa s Dautovićem, nekadašnjim načelnikom Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bugojno, za učešće u planiranju i zarobljavanju civila.

Vještak Muslimović je rekao kako “niko iz vojne ili civilne vlasti” nije mogao dati naredbu da se zarobljenici hrvatske nacionalnosti iz stadiona “Iskra” odvode na prinudne radove.

“To se nije moglo uraditi jer se time krše međunarodne konvencije. Ukoliko je neko to uradio, time je prekršio zakone i propise. (…) Takva naredba se mogla odbiti i trebalo je da se ne izvrši, već da se obavijesti viša komanda o tome”, dodao je vještak.

U optužnici se navodi da je optuženi Handžić od polovine novembra 1993. godine “naređivao i odobravao” da se veliki broj zatočenika odvodi iz logora “Iskra” na obavljanje prinudnih radova po Bugojnu, gdje su čistili ulice, sjekli drva za potrebe ABiH, te kopali rovove na prvim crtama fronta, gdje su korišteni i kao “živi štit”.

Odgovarajući na pitanja o eventualnom zlostavljanju zatvorenika na stadionu “Iskra”, vještak je istakao da bi istragu o tome trebali voditi komandiri četa Vojne policije, te komandanti bataljona i brigada ABiH, dok pomoćnici načelnika za bezbjednost pri brigadama nisu imali “ovlasti da izdaju disciplinske mjere”.

Saslušanjem vještaka Muslimovića okončan je dokazni postupak na suđenju Gasalu, Kukavici, Handžiću i Dautoviću, koji je započeo u februaru 2008. godine.

Na narednom ročištu, 20. aprila ove godine, Sudsko vijeće je odlučilo po službenoj dužnosti ponovno pozvati svjedoka Selmu Cikotića, nekadašnjeg komandanta Operativne grupe Zapad ABiH, koji je svjedočio u aprilu prošle godine.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
Političke stranke do sada su potrošile oko 11,1 milion maraka na bilborde, reklame, oglase na društvenim mrežama i izborne kampanje, a uočene su zloupotrebe intenziviranja javnih radova u predizbornom periodu, pokazuju preliminarni podaci monitoringa Transparency Internationala u BiH.
Preminula haška osuđenica Biljana Plavšić: Dodik se oprostio na društvenim mrežama
Nakon što su mediji objavili da je u Beogradu preminula Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske osuđena u Haagu na 11 godina zatvora za zločine u BiH, Milorad Dodik ju je veličao na svom nalogu na X-u i naveo, između ostalog, da je Plavšić “bila tu kada se Republika Srpska rađala” i “kada je trebalo zastupati politički položaj srpskog naroda pred svijetom”.
Debevec i ostali: Susret s Mamićem u Grudama
Dvije prijave za predsjednika Suda BiH, jedna ne ispunjava uslove
Na žalbene predmete u Sarajevu se čeka više od pet godina