Alija Osmić osuđen na 11 godina zatvora

Sud BiH je Aliju Osmića proglasio krivim za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u različitim objektima na području Bugojna, zaključivši da je on “individualno počinio ubistvo i nanosio velike patnje i tjelesne povrede zatvorenicima”.

“Krivična djela Osmić je počinio s direktnim umišljajem i voljom da ih čini. Ovaj zaključak proističe iz djelovanja optuženog Osmića”, kazao je Staniša Gluhajić, predsjedavajući Sudskog vijeća Suda BiH.

Optuženi Osmić se nije pojavio na izricanju presude, a Gluhajić je kazao da mu se “po sili zakona”, odnosno zbog visine izrečene kazne, određuje pritvor.

“Optuženi će biti uhapšen i poslan u nadležnu pritvorsku jedinicu”, dodao je Gluhajić.

Prije izricanja presude, Kerim Čelik, branilac optuženog, kazao je da ne zna razloge zašto nije došao na izricanje presude, naglasivši da po zakonu nije ni obavezan, ali i da je dostupan organima gonjenja.

Osmić je proglašen krivim što je tokom rata u BiH, kao pripadnik Vojne policije 307. motorizovane brigade Armije BiH (ABiH), u periodu od 18. jula 1993. pa do 19. marta 1994. godine, u garaži privatne kuće u naselju Donjići, “Marksističkom centru – Klosteru časnih sestara” i prostorijama “BH Banke” postupao suprotno odredbama međunarodnog humanitarnog prava izvršivši ubistvo i nanoseći teške tjelesne povrede.

Osmić je oslobođen optužbe da je bio prisutan kada su zarobljenici skupljali leševe, kopali grobnice i obavljali druge radove na Gradskom groblju, gdje su bili izloženi premlaćivanju, od kojeg je zatvorenik Mario Zrno podlegao.

“Nije pruženo dovoljno dokaza koji bi naveli na zaključak da je Osmić odgovoran za ovo djelo”, kazao je Gluhajić.

Tokom obrazloženja presude, Gluhajić je kazao da je došlo do promjene kvalifikacije djela iz “ratni zločin protiv civilnog stanovništva” u “ratni zločin protiv ratnih zarobljenika”.

“Sve žrtve su bile ratni zarobljenici, to jest pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koje su zarobili pripadnici ABiH, čega je optuženi bio i svjestan”, kazao je Gluhajić.

Prilikom odmeravanja visine kazne, Sudsko vijeće je kazalo da je u obzir uzelo olakšavajuće okolnosti kao što je ranija neosuđivanost optuženog i što je porodičan čovjek, te otežavajuće koje uključuju broj oštećenih lica, te ponavljanje inkriminiranih radnji.

Tokom glavnog pretresa na suđenju Aliji Osmiću saslušano je 17 svjedoka Optužbe, 12 svjedoka Odbrane i jedan vještak, te je uveden veći broj materijalnih dokaza.

“Na osnovu provedenih dokaza, Sudsko vijeće je zaključilo da je Osmić djelovao kao saizvršilac u zlostavljanju zarobljenika, te ubistvu Vlatka Kapetanovića”, kazao je Gluhajić.

Prvostepenom presudom Osmić je oslobođen plaćanja sudskih troškova zbog “slabog imovinskog stanja”, dok su oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevima upućeni na parnicu.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.