Zaštićeni svjedok Haškog tužilaštva KDZ-304 bio je u Sarajevu angažovan 1995. godine kao pripadnik UNPROFOR-a.
“Te rakete imale su veliku snagu, ali nisu uopšte bile precizne, jer se radilo o balističkim raketama koje nije bilo moguće usmjeriti. To smo vidjeli, imali smo informacije i od pripadnika Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK), koji su te rakete zvali ‘krema’”, rekao je KDZ-304, čije je svjedočenje zbog zaštite identiteta nekoliko puta prekidano.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.
Na teret mu je stavljeno planiranje i sprovođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s ciljem širenja straha među civilnim stanovništvom, tokom koje je ubijeno i ranjeno hiljade civila.
Svjedok je naveo da je od marta do kraja juna 1995. godine porastao broj civilnih žrtava, pa je UNPROFOR imao podatake o tri ubijena civila u martu i 27 ubijenih u junu.
“Nismo imali sve brojke o civilnim žrtvama, jer nam ih vlasti u gradu nisu davale i sprečavale su posmatrače da ih prikupe. (…) To je bilo u centru grada i nikako se ne može vezati za vojne aktivnosti bosanskih muslimana”, rekao je KDZ-304.
Karadžić je kazao da je pitanje terorisanja civilnog stanovništva u Sarajevu “nešto čemu Odbrana mora oštro da se suprotstavi”.
KDZ-304 se složio sa sugestijom optuženog da se povećanje žrtava od marta do juna poklapa s velikom ofanzivom koju je sredinom maja pokrenuo 1. korpus Armije BiH (ABiH).
Karadžić je svjedoku predočio mape sa rasporedom brigada i artiljerijskog naoružanja 12. divizije 1. korpusa ABiH u Sarajevu, kao što su položaji na brdima Hum, Grdonj i Trebević, na šta je svjedok odgovarao da su na tim lokacijama bile jedinice 1. korpusa.
“Ta brigada je imala od pet do deset haubica 82 milimetra. To je oružje srednjeg kalibra, ograničenog dometa, do 20 kilometara. Ona nije imala dobro artiljerijsko naoružanje”, rekao je svjedok odgovarajući na pitanje o jednoj od brigada.
Karadžić je svjedoka ispitivao i o “muslimanskim snajperskim gnijezdima”, navodeći mu slučaj ranjavanja jednog civila u gradu.
“Znali smo da su bosanski muslimani imali pozicije na liniji fronta. To smo vidjeli, ali nismo vidjeli da su pucali na civilno stanovništvo ili na snage UNPROFOR-a”, rekao je svjedok.
Optuženom je odobreno da svjedoka ispituje još pola sata na narednom ročištu, 19. januara, na što se Karadžić požalio, tvrdeći da mu to nije “ni blizu dovoljno”.
“Tražili smo 18 sati za vaše ispitivanje i bili bismo srećni i sa 15, ali dobio sam tri sata i moram sve navrat-nanos da radim”, prokomentarisao je Karadžić.
M.T.
