Džerard Selman: Izbjeći preklapanje nadležnosti

“VSTV treba više raditi na otklanjanju nejasnoća u vezi sa preplitanjem nadležnosti između Suda BiH i okružnih sudova u RS-u”, kazao je Selman, a kao moguće rješenje naveo je da Sud BiH treba veći broj predmeta ratnih zločina ustupiti okružnim sudovima, koji bi u redovnoj proceduri kao nadležni sudovi radili taj posao.

Prema Državnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina, Sud BiH na prijedlog Tužilaštva BiH donosi odluku da li će određeni predmet ratnog zločina zadržati u svojoj nadležnosti ili će ga proslijediti na daljnje procesuiranje mjesno nadležnom sudu ili tužilaštvu.

Sud BiH odluku donosi zavisno od procjene osjetljivosti predmeta i svi manje osjetljivi predmeti se prosljeđuju mjesno nadležnim sudovima u RS-u ili Federaciji. Osjetljivi predmeti, oni koje radi Sud BiH, jesu oni gdje su osumnjičene osobe tokom rata bile na visoko rangiranim pozicijama, te gdje je riječ o težim zločinima koji uključuju ubistva i silovanja.

Selman u razgovoru za BIRN – Justice Report tvrdi da su okružni sudovi u RS-u u potpunosti osposobljeni za procesuiranje ratnih zločina.

“Vlada RS-a je proteklih godina u opremanje sudova uložila više od 50 miliona maraka. Okružni sudovi u Banjoj Luci, Doboju, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Bijeljini imaju opremljene sudnice za suđenja za ratne zločine, što podrazumijeva odvojene prostorije za zaštićene svjedoke i većinu audio i video opreme neophodne za nesmetano odvijanje procesa”, kazao je Selman.

Kao primjer Selman je istaknuo Okružni sud u Banjoj Luci, čiji je rad izuzetno dobar i gdje su se suđenja odvijala efikasno, dodavši kako su pojedini tužioci i sudije faktički specijalizovani za suđenja tog tipa.

Do maja ove godine banjalučki sud je za ratne zločine osudio 24 osobe, na ukupno 245 godina zatvora. Na predmetima ratnih zločina radi jedan tužilac, a u Okružnom sudu su istakli da je potrebno poboljšati uslove za zaštitu svjedoka, te formirati posebno vijeće za ratne zločine.

U istraživanju koje je proveo BIRN – Justice Report, u Okružnom sudu u Banjoj Luci su rekli da ne posjeduju odgovarajuću sudnicu za suđenja u predmetima ratnih zločina i organizovanog kriminala, pa su ponekad sudije prinuđene da glavne pretrese u nekim predmetima održavaju u zgradi Osnovnog suda u Banjoj Luci.

Slična situacija je i u ostalim okružnim sudovima u RS-u – ne posjeduju audio i video opremu, niti mogu svjedoku omogućiti da svjedoči iz druge prostorije.

Selman je naglasio da Vlada RS-a nikada neće prihvatiti ideju da se pri okružnim sudovima formiraju odjeljenja Suda BiH koja bi isključivo bila nadležna za procesuiranje ratnih zločina. To je, pojasnio je Selman, klasični sukob nadležnosti.

Jedna od ideja predstavnika Suda BiH prilikom izrade Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina bila je da se pri svim sudovima u Federaciji i RS-u osnuju odjeljenja Suda BiH za procesuiranje ratnih zločina. Međutim, ta ideja nije bila prihvaćena.

Za BIRN – Justice Report ministar Selman je govorio i o Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) u Foči, gdje je napravljeno posebno odjeljenje kapaciteta 58 jednokrevetnih i dvokrevetnih ćelija, u koje još uvijek nije smješten niko od osuđenika.

“Prije desetak dana izvršen je tehnički prijem objekta koji već nazivaju ‘bh. Scheveningen’ jer će u njemu većim dijelom biti smješteni osuđeni za ratne zločine. Direktori KPZ-a trebaju predložiti rizične osuđenike koji bi trebali biti smješteni u ovo posebno odjeljenje, a ministar pravde rješenjem odobrava smještaj u taj dio”, kazao je Selman.

Osuđeni za ratne zločine na području RS-a kazne izdržavaju u zatvorima zatvorenog tipa, u Foči i Banjoj Luci.

Prema mišljenju ministra Selmana, bezbjednost u zatvorima je zadovoljavajuća. Istakao je da nema primjedbi na smještajne kapacitete, a ni na uslove boravka lica koja izdržavaju kaznu.

“Nakon bjekstva Radovana Stankovića, osuđenog za ratne zločine koji je pobjegao ispred bolnice u Foči, preduzete su mjere da se ovakvi slučajevi više ne ponavljaju”, kazao je Selman, naglasivši da Stanković nije pobjegao iz kruga zatvora, ali i da to ne opravdava činjenicu da je pobjegao neko osuđen za najteža djela.

Radovan Stanković, kojeg je Sud BiH osudio na 20 godina zatvora za zločine počinjene u Foči, pobjegao je u maju 2007. sa izdržavanja kazne u fočanskom zatvoru, dok su ga vodili da snimi zube na Stomatološkom fakultetu.

Stanković je prvi optuženi kojeg je Haški tribunal ustupio Bosni i Hercegovini na daljnje procesuiranje. U Sudu BiH proglašen je krivim jer je kao pripadnik Miljevinskog bataljona u sastavu Fočanske taktičke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) činio, podstrekavao i pomagao u porobljavanju, mučenju, silovanju i ubijanju civila nesrpske nacionalnosti u periodu od aprila 1992. do februara 1993. na području Foče.

“Vlada RS-a je uložila dosta novca da se tehnički opreme stacionari u zatvorima, a potpisani su i ugovori prema kojima ljekari dolaze u krugove zatvora i obavljaju preglede. U ovom trenutku, većina tih zdravstvenih intervencija obavlja se u krugu KPZ-a, pa je i mogućnost bijega svedena na manju mjeru”, kazao je Selman.

———————————————————————————————–

Ovaj tekst je urađen kao dio projekta koji podržavaju građani SAD-a putem USAID-a u BiH. Za sadržaj ovog teksta je u potpunosti odgovoran BIRN i on ne mora nužno odražavati stavove USAID-a i Vlade SAD-a.